Skladištenje energije

Štoviše, ovaj vizonarski projekt potpisuje tim Riječana, predvođenih umirovljenim inženjerom strojarstva Ivanom Vrsalovićem koji se korištenjem alternativnih izvora energije bavi još od 1973. godine. Tim je okupljen oko riječkog Tehnološko-inovacijskog centra, a svoj »touch« na razradi ovog idejnog projekta daju još dva inženjera brodogradnje Nikola Radelja i Miodrag Radić, inženjer strojarstva Davor Begonja i profesor na riječkom Tehničkom fakultetu prof. dr. Božo Smoljan.
Ideja korištenja apsolutno čistih i besplatnih izvora energije za brodski pogon zasad je razrađena samo na zamišljenom plovnom objektu. Ovaj sustav pretvaranja energije vjetra i sunca u struju kojom će se napajati elektromotori koji pogone propele tek treba implementirati na konkretni tip broda.

Inženjer Radelja, inače zaposlen u »3. maju«, kao najvjerojatnije opcije projektne implementacije spominje brod za prijevoz rasutog tereta ili tanker, a Vrsalović napominje kako je ova ideja posebno pogodna za cruisere s obzirom da se tako »uhvaćene« energije sunca i vjetra mogu skladištiti i naknadno koristiti za napajanje Brodskih sustava. Sam sustav vjetroelektrane sa solarnim kolektorima, ističu u ovom riječkom timu inovatora, fizički je velik, pa se zbog potrebnog prostora i stabilnosti rade projekcije broda s tri trupa.

Napravljen prototip

Bazu ove inovacije čini vjetrogenerator koji umjesto klasične konstrukcije ima sapnicu, odnosno plašt ili obruč. Inženjer Vrsalović objašnjava kako se na taj način dobije i do četiri puta više energije nego kod uobičajenih vjetrogeneratora, a ujedno je dva do tri puta jeftinija. Tijekom svog dugogodišnjeg istraživanja, Vrsalović je došao na ideju da ovakvo postrojenje vjetrogeneratora nadopuni solarnim kolektorima. Prototip vjetrogeneratora sa sapnicom jačine 0,5 kW već je napravljen prije nekoliko godina i postavljen kraj Bimontovih pogona na Kukuljanovu. No, za završna ispitivanja ponestalo je novca.
Ivan Vrsalović osvrnuo se na sve jaču dominaciju Dalekog Istoka i u novim tehnološkim rješenjima. Na sajmu inovatora u Tajvanu, primjerice, okupilo se više od 1.500 sudionika iz cijelog svijeta, ali većina njih bili su upravo Azijati.

Traže investitore

Ovaj riječki tim inženjera strojarstva i brodogradnje zasad je razradio projekt takozvane male obiteljske vjetrolektrane jačine 5 kW, za kojeg trenutno traže investitora. Za to je »zadužen« Miodrag Radić, prema čijim riječima postoje vrlo ozbiljni interesenti iz Europe, ali i Hrvatske koji su voljni podržati ovaj njihov projekt. Investicija samo u prototip nije mala i iznosi oko 1,5 milijuna eura, dok se za jači vjetrogenerator, primjerice snage od 10 do 12 kW, penje i na više od dva milijuna eura. No, obnovljivi izvori energije nezaustavljivi su gospodarski trend u svijetu.

Izvor: http://www.znanost.com/

Ključne riječi: energija, valovi, Sunce, vjetar