OBJAVA: 09.09.2017, 01:26h   •   IZMJENA: 09.09.2017, 01:26h   komentara   •     ISPIŠI

Sumrak posttotalitarne svijesti na FALIŠ-u

Buden: Prepustiti povijest povjesničarima prazna je fraza, svatko o njoj ima svoje viđenje

Filozof Boris Buden, kolumnist i urednik sad već kultnog magazina Arkzin koji je devedesetih godina prošlog stoljeća promovirao lijeve ideje kad to u Hrvatskoj nije bilo nimalo popularno i koji trenutno predaje kulturalnu teoriju na Bauhaus univerzitetu u čuvenom Wiemaru, pokušao je u petak približiti Šibenčanima na Festivalu alternative i ljevice (FALIŠ) u kakvom se stanju posttotalitarne svijesti nalazi Hrvatska, Europa i svijet.


  Jozica Krnić Buden: Prepustiti povijest povjesničarima prazna je fraza, svatko o njoj ima svoje viđenje
PIŠE M.K.
09.09.2017, 01:26h

Uvjeti našeg percipiranja prošlosti bitno su drugačiji nego prije. Prije 50 godina postojala je povijest, ali treba povijest razlikovati od historije, jer ima ih puno i svaka nacija ima svoju. Povijest je jedna i proizvodi nova iskustva i iz nje zapravo ništa ne možete naučiti. Prije 50 godina ste se mogli orijentirati u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a mi danas živimo u postpovijesnom vremenu – počeo je svoje predavanje Buden.

Kraj povijesti, kako smatra filozof Fukuyama, ne znači da se više ništa ne događa, da nema ratova i drugih konflikta, ali ono čega više nema je ideološki razvoj čovječanstva.

- Drugim riječima, s liberalnom demokracijom zapadnog tipa završena je ideološka evolucija društva.  Kako razumjeti i misliti povijesni događaj u posthistorijskom vremenu? Povijest povjesničarima ne možemo prepustiti jer oni više nisu objektivni kroničari povijesti. Tu se više ne možemo oslanjati na znanje o povijesnim događajima – govorio je na Maloj loži Buden.

Povijesti su već sad različite zavisno iz čije perspektive.

- Imamo pluralitet povijesnih istina u kojima svaka politička opcija ima svoju. Tako da je ona poznata uzrečica 'prepustimo povijest povjesničarima' zapravo prazna faza. Oni više ne nude kompetenciju što je istina, a što ne. Historiografiju zamijenila je memorija, koja se ne može razračunati s revolucijom jer je se ne možemo sjećati. Sad imamo kolektivno ili kulturalno sjećanje – rekao je hrvatski filozof.

Sedamdesete su tu najvažnije za dolazak tog neoliberalnog, s pučem u Čileu i dolaskom Margaret Thacher u Engleskoj, a i u Kini se događaju velike promjene. Dolazi i Regan na vlast u SAD, imamo prvu naftnu krizu i cijeli niz drugih događaja. U Francuskoj je dotad država smatrana oko 200 godina stara, od Francuske revolucije, a nakon toga postaje država puno više starija kad popušta ljevica.

- Nestaje tada horizont o ideji revolucije i zamjenjuje se novim. Sedamdesete su ključne godine za postpovijesno vrijeme. Kad danas govorimo o povijesnom revizionizmu poput priča o tome kako Jasenovac nije bio logor, to je kod nas čisti provincijalizam koji se dogodio dosta kasnije nego u Francuskoj – dotakao se i hrvatskih prilika Buden.

U Zagrebu je postojao Trg Republike, a promjenu u Trg Bana Jelačića forsirala je i liberalna inteligencija. Ta promjena zapravo nikad nije bila raspravljena, a imali smo to apstraktno ime 'Trg Republike', smatra Buden.

- Kod nas se neprestano ponavlja ta fraza da je antifašizam europska vrijednosti. Rezolucija Europskog parlamenta kaže da Europa neće biti ujedinjena ako neće prepoznati sve totalitarizme kao zajedničko nasljeđe. Objektivan historijski narativ ne egzistira i nema historije Europe oko koje bi se svi složili. Ali, tu opet dolazi kultura sjećanja koje su jedino u čemi možemo stvoriti odnos prema prošlosti, zapravo znači ta rezolucija Europskog parlamenta iz 2009. godine. To nas iskreno dovodi do pitanja što je Europa i na čemu se ona temelji. Europa je po prvi put bila ujedinjena pod Hitlerom i Mussolinijem, a na ruskom frontu se borila fašistička internacionala. Tu je bila riječ o borbi Europe protiv azijskog barbarstva u to vrijeme. Na osnovi čega ta rezolucija polaže pravo na univerzalnost. Ovi naši krajevi se ne mogu ujediniti u tu Europu po ideološkim principima, jer bi se morala odreći tog antifašističkog pokreta koji je tu vladao – rekao je treće večeri FALIŠ-a kontroverzni filozof.

Na samom kraju predavanja, Buden nije znao precizno odgovoriti na pitanje gledatelja kao vidi Hrvatsku za 10 ili 20 godina.

- Pad Berlinskog zida nije se mogao predvidjeti godinu dana ranije, pa ni ja zbilja ne bi znao odgovoriti kako će izgledati Hrvatska u budućnosti. Činjenica je da Hrvatska ne može pravilno sagledati ni neke stvari koje su se događale osamdesetih prošlog stoljeća i dati im historiografsku vrijednost. Svi samo spominju raspad Jugoslavije i slične stvari, a nitko ono da je tada, nakon smrti Tita bilo štrajkova nezadovoljnih radnika kojih danas nema, danas vlada klasna idila. Ako cijelo vrijeme pričati da su u tom vremenu Hrvati samo patili pod srpskom čizmom, onda ne možete razmišljati o klasnim sukobima unutra tog socijalizma. Sve je to sada prošlost kojoj smo okrenuti i u procesu smo dehistorizacije – zaključio je Boris Buden pred punim gledalištem na Maloj loži.

Cijelo njegovo predavanje možete pogledati ovdje.

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK