Tiskano izdanje ŠibenikIN-a
br. 46 | Studeni 2014

Tiskano izdanje ŠibenikIN-a   Distribucijska mjesta  
Povratak Sulejmana na TV

Šibenski osvajači: Ferhat i Rustem-paša naše su gore list!

U jednoj od epizoda planetarno popularne turske serije Sulejman Veličanstveni koja se sinoć vratila na male ekrane, ubijen je lik koji nosi ime Ferhat-paša. U povijesnim izvorima Ferhat-paša, veliki vezir sultana Sulejmana, rođen je u Šibeniku oko 1484. godine, piše Jordanka Grubač za Slobodnu Dalmaciju.

 

I tu počinje ova priča u priči, ona u kojoj se isprepleću povijesne činjenice s romanesknim pristupom u seriji koja pak ima i nema veze s povijesnim činjenicama. Jer, Ferhat-paša jest rođen u Šibeniku, i zaista je ubijen, ali ne na dvoru nego u Beogradu, 1. studenoga 1524..

I nije Ferhat-paša bio jedini našijenac s ovih strana koji je zauzimao visoki položaj u Otomanskom Carstvu! Mnoga su kršćanska djeca bila odvedena u roblje, oteta ili naplaćena kao danak u krvi. Poturčeni, odnosno prevedni na islam, mnogi su postigli zavidnu vojnu i političku karijeru i stekli nevjerojatno bogatstvo. Jedan od njih bio je Rustem-paša Opuković, za kojega većina izvora tvrdi da je rođen u Skradinu, kao i njegov je brat Sinan-paša. Rođeni Šibenčanin bio je i Gazi Murat-beg Tardić, osvajač Klisa.

No pođimo redom, odnosno od prve od ovih nadasve zanimljivih sudbina i povijesnih likova- ujedno i likova iz popularne serije.

Niz podataka o Ferhat-paši našao je Šibenčanin Darko Gulin, autor nekoliko knjiga iz prošlosti Šibenika. Gulin upravo istražuje i priprema materijal za novu knjigu o šibenskim admiralima i generalima, pa se koristimo njegovim izvorima.

Ferhat-paša je kao dijete dopao u tursko zarobljeništvo, vojnu je karijeru počeo kao pripadnik tjelesne straže sultana Bajazita II., a napreduje i dobiva titulu paše u vrijeme sultana Selima I.. Naposljetku se oženio sultanovom kćerkom Bejhan i tada počinje njegov vojni i državnički uzlet obilježen nemilosrdnošću, osvajanjima, krvlju... Gulin je pronašao da je, iako inače nemilosrdan, bio privržen svojoj obitelji u Šibeniku, pa ih je uz pomoć Dubrovčana uspio prebaciti u Istanbul.

Veliki vezir

Trećim vezirom postao je 1520. godine za vladavine Sulejmana II. Kanunija - Zakonodavca, na zapadu prozvanog Veličanstveni, onog o kojem govori turska serija. Svojega zeta Ferhat-pašu, sestrina muža, šalje na pohod u Siriju da uguši pobunu tamošnjeg turskog namjesnika čiju je glavu poslao sultanu 27. sječnja 1521. godine. U krvoproliću koje je u Damasku počinila Ferhat-pašina vojska pobijeno je oko 3000 stanovnika.

Ferhat potom kreće na europsko ratište. Postao je gospodar Rumelije, europskog dijela carstva. Do Beograda stiže s 3000 deva i jednim slonom i osvaja grad 29. 8. 1521..

Nakon toga postaje namjesnik u Siriji, a 1523. poslan je na Rodos. Već poznat kao krvoločan, bez milosti je ubijao neistomišljenike i pljačkao imanja. Glas o tome stigao je do sultana Sulejmana. Ovaj ga opoziva u Istanbul, ali ga od smrti spašava supruga Bejhan, sultanova sestra. Ipak je degradiran na nižu dužnost, i opet poslan u Beograd, međutim sultanu ponovno počinju stizati vijesti o Ferhat-pašinoj okrutnosti i pljačkama, i kršćana i muslimana. Smijenjen je i pogubljen u Beogradu 1. studenoga 1524. - imao je samo četrdeset godina.

Za toga rođenog Šibenčanina (u nekim ga izvorima nazivaju „dalmacyali i hirvat“) jedan je suvremenik napisao da je bio „ratoboran, nagao, slavohlepan i grabežljiv bez granica“.

Šibenčanin je bio i Gazi Murat-beg Tardić, no prije priče o njemu vratimo se jednom drugom, puno bolje pozicioniranom, janjičaru s naših strana koji je napredovao sve do položaja velikog vezira i bio suprug kćeri Sulejmana Veličanstvenog, Mihrimah, koja je miljenica Sulejmana i Rokselane, odnosno Hurem.

Rustem-paša Opuković po mnogim je izvorima rođen u Skradinu između 1505. i 1510.. Dr. Krešimir Čvrljak, i sam Skradinjanin, inače znanstvenik, pisac i prevoditelj, autor knjige “Duh, um i zov Dalmacije” u kojoj je jedno poglavlje posvećeno Rustem-paši, upozorio nas je na taj povijesni lik - koji bi se u seriji tek trebao pojaviti!

Postaja okrunjenih glava

- Dok sam se pripremao za pisanje povijesti Skradina kroz opažanja i opise znamenitih europskih, ali i hrvatskih posjetitelja, nisam ni slutio na koje ću sve bisere nailaziti u svojim brojnim historiografskim zaronima.

Skradin je bio putna postaja okrunjenih glava, no kad sam na Visokoj Porti osmanlijskog sultana Sulejmana II. Kanunija Veličanstvenog „sreo“ Rustem-pašu (Opukovića) Skradinjanina (1544. godine) među četvoricom najviših državnih (carskih) dužnosnika, tzv. velikih vezira, kasnijeg Sulejmanova zeta (muža kćeri Mihrimah), tada sam zaista bio iznenađen!- govori dr. Čvrljak. U knjizi navodi izvore koji kažu da je Rustem-paša rođen u Velimu, selu koje i danas postoji u zaleđu Skradina, no to je, naravno, tek pretpostavka.

Rustem-paša bio je poznat i pod imenom Hirvat Rustem-paša, dakle Hrvat, a s Mihrimah, Sulejmanovom kćerkom, oženio se 26. 11. 1539. kada je imala 17 godina. Naravno, tada počinje njegov sterloviti uspon, a umro je kao veliki vezir i pokopan u dvorištu džamije Šehzade u Istanbulu 10. 7. 1561. godine, nakon što je godinama bio prvi čovjek vojne i civilne vlasti u Otomanskom Carstvu.

Darko Gulin, istražujući šibenske admirale i generale, iz povijesnih izvora bilježi i ovo:

Borba za prijestolje

- Sulejmana je trebao naslijediti njegov sin Mustafa jer je bio najstariji. Mustafa je bio sin sultana i sultanije Mahidevran, a Hurem je htjela da sultana nakon smrti naslijedi jedan od njezinih sinova, a ne Mahidevranin sin, pa je s Rustem-pašom i svojom kćeri, a Rustemovom ženom, Mihrimah skovala zavjeru u kojoj su sultana uvjerili da mu Mustafa sprema smrt.

Mustafa se pridružio očevoj vojsci u Anadoliji, a kad je stupio u očev šator, ubila ga je osobna garda 6. listopada 1553.. To je izazvalo nezadovoljstvo naroda jer je Mustafa bio omiljen, pa je Sulejman optužio Rustem-pašu za poticanje na ubojstvo, oduzeo mu državni pečat i vratio ga u Istanbul. No, smrću velikog vezira Kara Ahmed-paše, Rustem-paša (Skradinjanin) ponovno je imenovan na mjesto velikog vezira, a na toj je dužnosti i umro 19. srpnja 1561.. Pokopan je u mauzoleju u dvorištu džamije Šehzade u Istanbulu.

Rustemov brat Sinan-paša Opuković rođen u Skradinu između 1505. i 1510. (zarobljen zajedno s bratom) s punim imenom Sinaudin Jusuf-paša, postao je kapudan-paša, ministar mornarice i admiral. Umro je u prosincu 1553. godine, pokopan u dvorištu Mihrimah-sultan džamije u Istanbulu, a na mjestu kapudan-paše, turskog ministra mornarice i admirala, naslijedio ga je Pijale-paša rođen u Vignju na Pelješcu!!

U spomen na Sinan-pašu, Skradinjanina, sagrađena je 1555. u Bekšitašu, velika džamija koja nosi njegovo ime.

Sva bogatstva Rustem-paše

I dok je inače nemilosrdni Ferhat-paša (Šibenčanin) bio privržen svojoj obitelji, koju je doveo za sobom u Istanbul, neki izvori navode da je Rustem-paša (Skradinjanin) izdvojio svoga brata Sinan-pašu i postavio ga za admirala mornarice, dočim je druge članove obitelji ostavio da prosjače na ulicama Istanbula nakon što su ga došli posjetiti.

Povjesničari, pisci i kroničari - među njima i Evlija Ćelebi - nisu ga štedjeli nabrajajući njegova nedjela.Rustem-paša je imao je 815 posjeda u Rumeliji i Anadoliji, 416 mlinova, 1 700 robova, 2 900 ratnih konja, 1 160 deva, 600 srebrom optočenih sedala, 130 pari zlatnih ostruga, 769 bogato ukrašenih sablji, 2 000 ratnih oklopa, 32 velika draga kamena, 11 milijuna turskih srebrnjaka. 

 

 

Ključne riječi: sulejman veličanstveni

 

Komentari na članak:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.