OBJAVA: 15.07.2017, 09:43h   •   IZMJENA: 15.07.2017, 09:48h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Čudesna sudbina Meštrovićevog 'Vrela života': Evo kako je hit bečke izložbe završio u Drnišu

Ivo Glavaš vraća se u stari ritam objavljivanja svoje vrlo čitane kolumne svake druge subote, nakon što je dovršio poseban serijal tekstova o tvrđavi sv. Nikole koja je upravo nakon njegova specijala uvrštena na UNESCO-v popis zaštićene kulturne baštine. Šibenski konzervator nije podbacio ni jutros, svakako pročitajte njegovu kolumnu o 'Vrelu života' velikog Ivana Meštrovića.


  ŠibenikIN Čudesna sudbina Meštrovićevog 'Vrela života': Evo kako je hit bečke izložbe završio u Drnišu
PIŠE Ivo Glavaš
15.07.2017, 09:43h

Jedno od najljepših Meštrovićevih ranih djela, zidna fontana Vrelo života imala je sudbinu dostojnu kriminalističkog romana. Ivan Meštrović Vrelo života izradio je 1907. kad je imao samo 24 godine života, prema narudžbi moćnog bečkog industrijalca Karla Wittgensteina. Već sljedeće godine Meštrovićevo Vrelo života bilo je pravi hit na 30. izložbi bečke Secesije. Nakon izložbe Karl Wittgenstein Vrelo života ugrađuje u kapelu u predvorju svoje raskošne palače u strogom centru Beča.

Karl Wittgenstein bio je mecena austrijskih umjetnika i samog Meštrovića na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Financirao je i gradnju čuvenog paviljona Secesije u Beču 1897. godine. Njegov sin Ludwig, koji je predavao na britanskom sveučilištu u Cambridgeu, bio je jedan od najvećih filozofa 20. stoljeća. Meštrović i Wittgenstein intenzivno su se dopisivali, a narudžbe Karla Wittgensteina omogućile su Meštroviću financijski relativno lagodan život i rad u Parizu. Dva katastrofalna svjetska rata bila su više nego dovoljna da Wittgensteini, jedna od najbogatijih obitelji tadašnje Europe, posve osiromaši i rasproda preostalu imovinu.

Vrelo života u perivoju u Drnišu

Ivan Meštrović doznao je da se Vrelo života prodaje pa ga otkupljuje od vlasnika uz pomoć Općine Drniš, a uvjet mu je bio da se postavi na reprezentativno mjesto u Drnišu. Zagrebački arhitekt Slavko Mihok u tu svrhu napravio je nacrt za monumentalno stubište koje vodi s drniške Poljane u perivoj. U nišu u središte stubišta postavio je Vrelo života, baš kako je Meštrović htio. Vrelo života u drniškom perivoju svečano je otvoreno 25. kolovoza 1957. godine.

Iako se tada činilo, to nije bio kraj nevjerojatne sudbine Meštrovićevog Vrela života. Gotovo stotinu godina od nastanka, doznali smo pravu istinu od kojeg materijala je Vrelo života zaista izrađeno. Poznato je da je Ivan Meštrović bio majstor izrade skulpture doslovno od svakog materijala koji bi mu dopao u ruke. U pismima drniškoj općini, Meštrović kaže da je Vrelo života izradio od belgijskog granita. Međutim, analiza naših vodećih restauratora i stručnjaka za kamen 2000. godine, pokazala je da se radi o posve drugoj vrsti kamena – vapnencu iz okolice Trsta.

Palača Wittgenstein u Beču (srušena 1950. godine)

Nakon turbulentne prošlosti, Meštrovićevo remek-djelo Vrelo života trebalo je konačno naći svoj mir na stubištu povrh drniškog perivoja. Ono što nisu uništila dva svjetska rata, ozbiljno su ugrozili lokalni huligani 2014. godine, oštetivši Vrelo života kamenim pločama s gradilišta obližnje drniške Poljane. Nakon tog užasnog događaja, izgledalo je da je jedini izlaz da Vrelo života još jednom premjestimo, ovaj put u lokalni drniški muzej. Na mjesto Vrela života bila bi postavljena vjerna kopija, no ne možemo ne upitati se treba li civilizirano društvo zauvijek uzmicati pred suvremenim vandalima kojima baš ništa nije sveto? Je li rješenje premjestiti sve vrijedne spomenike s javnih prostora u sigurnost muzeja, gdje će ih vidjeti samo odabrana publika? Znamo da to sigurno nije bila želja Ivana Meštrovića, koji je htio da se svi dive njegovom Vrelu života u centru Drniša.

Vrelo života u predvorju palače Wittgenstein u Beču

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK