SADA ČITATE
Glavaš o don Stošiću, diletantima i filmu o 950. godina grada: 'Šibenska povijest i kultura u rukama su hobista!'
KLJUČNE RIJEČI
don Krsto Stošić
          OBJAVA: 28.01.2017, 08:55h   •   IZMJENA: 28.01.2017, 09:16h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Glavaš o don Stošiću, diletantima i filmu o 950. godina grada: 'Šibenska povijest i kultura u rukama su hobista!'

Nakon božićnog specijala na temu zabluda o šibenskoj katedrali, konzervator Ivo Glavaš vraća se u svoj ustaljeni ritam objavljivanja kolumni svake druge subote. Njegov zanimljivi serijal 'Zaboravljeni Šibenik (i ne samo Šibenik)', nastavljamo danas mišljenjem autora da se kulturni mentalni sklop u Šibeniku nije puno promijenio još od vremena kada je u njemu živio i djelovao don Krsto Stošić. Što je Glavaš htio reći i kakve sve to ima veze s filmom o 950. obljetnici prvog spomena grada, doznat ćete u nastavku.


  ŠibenikIN Glavaš o don Stošiću, diletantima i filmu o 950. godina grada: 'Šibenska povijest i kultura u rukama su hobista!'
PIŠE Ivo Glavaš
28.01.2017, 08:55h

Diplomirani teolog, svećenik i zaljubljenik u povijest našeg grada don Krsto Stošić, koji nas je zadužio svojim djelom, rodio se u Šibeniku 16. srpnja 1884. godine u tipičnoj tadašnjoj šibenskoj težačkoj obitelji. Na povijesnoj kronološkoj karti vrijeme njegovog rođenja pripada 19. stoljeću: postoje sve velike monarhije i tzv. stari poredak, ali modernizacija i industrijska revolucija već su učinile svoje ubrzano mijenjajući društvo i svijest ljudi.

Don Krsto doživljava Prvi svjetski rat i propast višestoljetne Austro-ugarske monarhije, kratkotrajnu talijansku okupaciju Šibenika, uspostavu Kraljevine Jugoslavije i naposljetku katastrofalni Drugi svjetski rat, krah velikosrpske Jugoslavije i novu talijansku okupaciju Šibenika. Za nas koji smo promijenili samo dvije države i iskusili tek jedan rat, vremenska crta šezdesetgodišnjeg Stošićevog života čini se poprilično burnom.

Mogli bismo slobodno kazati da je don Krsto Stošić živio u posve nesigurnim i po život opasnim vremenima.

I u tako složenoj situaciji i relativnoj neimaštini, don Krsto je ostavio golemo djelo o povijesti vlastitog grada. Najveći dio njegovih radova ostao je u rukopisima koji najvjerojatnije neće tako skoro ugledati svjetlo dana. Šibenik druge polovine i kraja 19. te početka 20. stoljeća bio je grad dobro obrazovane i politički utjecajne talijanske manjine i slabo obrazovane hrvatske većine. Odrastao u to vrijeme najžešćih hrvatsko-talijanskih političkih sukoba u Šibeniku u doba Austro-ugarske monarhije, don Krsto postaje prvi povijesni kroničar svog grada na hrvatskom jeziku.

Od tog vremena je prošlo mnogo godina, živimo u slobodnoj i demokratski uređenoj hrvatskoj državi pa je red da podvučemo crtu i vidimo koliko smo napredovali, koliko smo se odmakli od don Krste Stošića, povijesnih zbivanja i znanstvenih spoznaja starijih od stotinu godina.

Don Krsto Stošić (1884. – 1944.)

Već na prvi pogled vidljivo je da su pomaci jako mali. U posljednjih pedesetak godina, vjerovali ili ne, o srednjevjekovnom i rano novovjekovnom Šibeniku postoji tek jedna sveobuhvatna znanstveno suvremena knjiga, zapravo doktorska disertacija Danka Zelića pod naslovom ˝Postanak i urbani razvoj Šibenika u srednjem vijeku˝, obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sad već pomalo davne 1999. godine. To je jedina relevantna novija knjiga o šibenskoj povijesti i kulturi tog razdoblja, a koliko Šibenčana, što se nadobudno i laički zanimaju za šibensku prošlost i objavljuju kojekakve tekstove na lokalnim internetskim portalima, uopće zna za njeno postojanje.

Možemo slobodno kazati: šibenska povijest i kultura danas su u rukama različitih hobista koji se time bave iz čiste razbibrige. Stoga nije ni čudo da se u filmu posvećenom 950. obljetnici spomena grada Šibenika u povijesnim dokumentima istom tom poviješću bave arhitekti, geodeti, strojari i novinari. Da se nekim čudom don Krsto Stošić ponovno iznenada pojavi među Šibenčanima, ne bi osjetio veliku razliku u odnosu na svoje vrijeme osim što je tehnika znatno napredovala. Tako je prije nekoliko godina u tisku objavljen potpuno smiješni članak o špilji sv. Ante u šibenskom kanalu gdje se tvrdilo da je natpis na jednoj kamenici u toj pećini  etrurski ili staroitalski. Zapravo je prepisan, i za tadašnje spoznaje antičke arheologije, povijesti i filologije, posve amaterski dio teksta iz don Krstinog najvažnijeg djela ˝Sela šibenskog kotara˝ tiskanog 1941. godine pred kraj njegovog života.

I pored brojnih hrvatskih sveučilišta, instituta i kulturnih ustanova neki šibenski stručnjaci kao da su zauvijek ostali u vrijeme don Krste Stošića. Za njih će objava don Krstinih rukopisa jednog dana biti vrhunsko otkriće. U doba mladosti don Krste Stošića malo se ljudi bavilo arheologijom, poviješću i kulturnim nasljeđem, a rijetki sretnici studirali su u Beču, Pragu, Budimpešti i Padovi, stoga nije ni čudno da don Krsto nije bio osoba posebno obrazovana iz tih područja.

Čudno je što se danas šibenskom poviješću i kulturnom, pored brojnih hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova, bave udruge i potpuni laici.      

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK