OBJAVA: 25.11.2017, 09:04h   •   IZMJENA: 25.11.2017, 09:04h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Kakve veze ima šibenska katedrala s crkvicom sv. Martina na Martinskoj

Naš kolumnist Ivo Glavaš u novoj kolumni piše o crkvici sv. Martina po kojoj je ime dobila Martinska. Crkvica je nekada bila sinonim za putnika koji su iz smjera Zadra putovali prema Šibeniku, dok je danas još jedan zaboravljeni objekt.


PIŠE Ivo Glavaš
25.11.2017, 09:04h
Od ranog srednjeg vijeka, a možda već od vremena kasne antike, putnici su iz pravca Zadra u Šibenik prelazili podno katedrale sv. Jakova brodom iz Martinske. Sveti Jakov Stariji Apostol, kojem je posvećena naša katedrala, zaštitnik je putnika i hodočasnika. Stoga, gdje god se nalaze crkve na važnim prometnim pravcima često su posvećene upravo sv. Jakovu Apostolu. Drugi, zapadni dio tog putnog pravca, Martinska dobila je povijesno ime po crkvici sv. Martina ispod koje su putnici brodom polazili za Šibenik. 
 
Iako je stoljećima bila sinonim za sve putnike koji su iz smjera Zadra dolazili u Šibenik, danas je crkvica sv. Martina zaboravljeni objekt unutar kompleksa Instituta ´Ruđer Bošković´. Samo dobri poznavatelji kulturne povijesti mogu u toj neuglednoj građevini prepoznati crkvicu koja je bila dobro znana svim putnicima što su u prošlim vremenima putovali našom obalom Jadrana. Od crkvice su izvorni ostali samo osnovni zidovi i svod. Napuštena još u 18. stoljeću, 1940. godine pretvorena je u restoran za kupače na Martinskoj. Naposljetku je nekadašnja crkvica sv. Martina, u prosincu 1980. godine postala dio kompleksa Postaje Martinska, Zavoda za istraživanje mora i okoliša, Instituta ´Ruđer Bošković´.
 
Crkvica sv. Martina u sklopu objekta Instituta ´Ruđer Bošković´
 
Znakovito je da su austrijske vlasti na vojnoj karti iz sredine 19. stoljeća, na našoj obali Jadrana, označili samo dva mjesta prijelaza brodom ili trajektom: tzv. barkanj Svetog Jakova u Zadru i vezu Martinska – katedrala sv. Jakova u Šibeniku. Austrijanci su u to doba znali da su od vremena srednjeg vijeka to najvažnije tranzitne točke oko dva velika dalmatinska grada. Tzv. barkanj Svetog Jakova u zadarskoj uvali Vrulje, gdje je izgrađena velika marina, oduvijek je bilo najpovoljnije mjesto za prijelaz morem u Zadar. Isto kao i u Šibeniku na pravcu Martinska – katedrala sv. Jakova, tu je od srednjeg vijeka također postojala crkva sv. Jakova Apostola. 
 
Povijesni prijelaz Martinska – katedrala sv. Jakova funkcionirao je sve do 27. srpnja 1966. godine kad je pušten u promet suvremeni šibenski most. Sav promet jadranskom magistralom preusmjeren je na most, a samo se stariji Šibenčani sjećaju kako je nekad trajekt, popularna pinica, s Martinske pristajala u Docu. 
 
Posve je nevjerojatno da tako važna stvar kao što je povijesni prijelaz iz Martinske do katedrale sv. Jakova, koji itekako ima veze s nazivom naše prvostolnice, ničim nije obilježen. Ni najmanjom spomen-pločom. Teško je kazati je li tome kumovalo samo neznanje. A možda je odgovor jednostavan. Možda su Austrijanci naprosto bolji poznavatelji naše povijesti od nas samih.
 
Austrijska vojna karta s prikazom trajektnog pravca od Martinske do Šibenika

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK