OBJAVA: 11.03.2017, 07:57h   •   IZMJENA: 11.03.2017, 08:03h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Ove subote doznat ćete kako je Skradin pao u osmanske ruke

Ove subote naš kolumnist Ivo Glavaš piše o Osmanlijama u vrijeme čije vladavine je Skradin doživio procvat kao važno trgovačko mjesto. Mletački povijesni izvori govore o tome da osmanski Skradin u to doba ima gotovo 300 kuća...


PIŠE Ivo Glavaš
11.03.2017, 07:57h

Postoji jedan dio povijesti naših prostora o kojoj se jako malo zna, jako malo piše i još manje istražuje: to je povijest osmanskog vladanja u zaleđu dalmatinskih gradova koja je trajala dobar dio ranog novog vijeka od početaka 16. stoljeća gotovo do 18. stoljeća. Za početak ćemo se malo pozabaviti podacima o tome kako je Skradin pao u osmanske ruke i kako je izgledao za vrijeme vladavine Osmanlija.

Srednjovjekovni Skradin baštini povoljni položaj antičke Skardone, a već početkom kasne antike postaje biskupsko mjesto. Bio je u interesnoj sferi knezova Šubića Bribirskih, ali je već u njihovo vrijeme imao i svoj gradski statut. Dio je hrvatskog pa hrvatsko-ugarskog kraljevstva sve do pada u osmanske ruke 1522. godine. Ne postoji kršćanski opis kako su Osmanlije osvojile Skradin, ali je zato u prvom broju znanstvenog godišnjaka splitskog Filozofskog fakulteta pod nazivom Titius (što je antičko ime za rijeku Krku) iz 2008. godine kolegica Snježana Buzov donijela podatak o tome iz osmanske povijesne kronike izvrsno obaviještenog, visoko rangiranog činovnika sultana Sulejmana Veličanstvenog, Mustafe Celalzade (njegovo se prezime čita Dželalzade).

Nikada velika osmanska vojska na čelu sa sultanom nije napadala Dalmaciju što je i najvažniji razlog što većina dalmatinskih gradova nije pala u osmanske ruke. Napad na Dalmaciju bio je zadatak sultanovih bosanskih i hercegovačkih upravitelja. Prema kronici Mustafe Celalzade, Skradin napada hercegovački sandžakbeg Mahmud. Skradin je po Celalzadi bio izvrsno utvrđeni grad pa bismo očekivali da je pao ili kao posljedica dugotrajne opsade ili izdaje što je u to doba bilo uobičajeno. Međutim, kako piše Celalzade, stvari su se odigrale potpuno drugačije. U pomoć Skradinjanima došla je vojska hrvatsko-ugarskog kralja koju su pod Skradinom na otvorenom polju Osmanlije porazile. Tek nakon toga uslijedila je kratkotrajna i uspješna opsada grada.  

Skradin na grafici Francesca Camocija iz 1571. godine

Za vrijeme vladavine Osmanlija, Skradin doživljava novi procvat kao važno trgovačko mjesto. Mletački povijesni izvori govore o tome da osmanski Skradin ima gotovo 300 kuća. Dvije značajne venecijanske povijesne grafike prikazuju Skradin. Grafika Francesca Camocija prikazuje mletački pomorski napad na Skradin tijekom Ciparskog rata 1571. godine između Venecije i Osmanlija. Skradin je dobro utvrđeni grad s mnogo kuća, ali mu je kaštel iznad grada prilično porušen što može značiti da nakon osmanskog osvojenja grada 1522. godine, kaštel nije ni obnavljan. Na Camocijevom prikazu u uvali Rokovača se još uvijek vidi i crkvica sv. Roka po kojoj je uvala dobila ime. Više od sto godina kasnije Skradin prikazuje glasoviti mletački kartograf Vincenzo Coronelli. Njegov Skradin je također veliki grad s čak tri đamije s minaretima.

Nažalost razdoblje osmanske vladavine nad Skradinom posljednje je doba procvata Skradina kao regionalnog središta. U toku Kandijskog rata 1647. godine mletački providur Leonardo Foscolo dao je Skradin uništiti topovima s mletačkih galija. Na sličan način prošao je i Nin nakon povlačenja Mlečana. Ta dva grada posve su razorena tako da se više nikad nisu nametnuli kao urbano središte. Skradin koji danas gledamo posljedica je mletačke obnove mjesta krajem 18. stoljeća kad je sagrađena glavna ulica i kuće duž nje, ali o tome ću pisati u nekoj od sljedećih kolumni.

Priča o osmanskom osvojenju Skradina pokazuje nam koliko je još arhivskih podataka o hrvatskim krajevima skriveno u turskim arhivima u Istanbulu i Ankari. Ponešto od tog vrijednog blaga u posljednje vrijeme objavljuje se u našim znanstvenim časopisima, ali nažalost svi ti podaci ostaju u uskim krugovima znanstvenika koji se bave mletačko-osmanskim ratovima i osmanskom kulturom, a takvi se u Hrvatskoj mogu nabrojiti na prste jedne ruke.

 

Skradin na grafici Vincenza Coronellija iz 1688. godine

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK