SADA ČITATE
Povjesničari još raspravljaju je li pod bedemima Šibenika u 13. stoljeću poražena golema mongolska vojska
          OBJAVA: 23.09.2017, 09:00h   •   IZMJENA: 23.09.2017, 09:12h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Povjesničari još raspravljaju je li pod bedemima Šibenika u 13. stoljeću poražena golema mongolska vojska

Šibenik su u povijesti napadali mnogi i pokušali ga osvojiti, a naš kolumnist Ivo Glavaš ove subote bavi se pričom o mongolskim nasrtajima na šibenske zidine.


  ŠibenikIN Povjesničari još raspravljaju je li pod bedemima Šibenika u 13. stoljeću poražena golema mongolska vojska
PIŠE Ivo Glavaš
23.09.2017, 09:00h

Hrvatski povjesničari još su u dilemi je li pod jakim gradskim bedemima Šibenika u proljeće 1242. godine poražena golema mongolska vojska. Mongoli su prethodno 11. travnja 1241. godine u bitci kod rijeke Šajo na sjeveroistoku Mađarske, uništili vojsku hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Nakon toga, bio im je otvoren put prema Hrvatskoj i Dalmaciji. Pred mongolskom vojskom kralj Bela IV. pobjegao je najprije u Austriju, potom u Zagreb, da bi na kraju našao spas iza bedema srednjovjekovnog Trogira. Za to vrijeme mongolska vojska poharala je Slavoniju i veći dio kontinentalne Hrvatske te prostor Knina. Toliko je brzo rušila sve pred sobom da je, prema pisanju tadašnjih kršćanskih povjesničara, izgledalo kao da leti zrakom. Međutim, dalje od tvrdih dalmatinskih gradova ni Mongoli nisu mogli.

Glavna uloga Šibenika u tim teškim danima prošla bi povijesno posve nezapaženo da nije bilo arapskog putopisca i suvremenika događaja Ibn Sajida al-Maghribija, rodom iz španjolskog grada Alcala la Real u pokrajini Andaluziji. Ibn Said piše da je vojska hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV., zajedno s vitezovima templarima, odlučujuće porazila mongolsku vojsku u blizini dobro utvrđenog Šibenika.

Tu se s povijesnim podacima slaže i narodna predaja što ju je zabilježio don Krsto Stošić. On prenosi staru šibensku priču da se kralj Bela IV. pred neprijateljem sklonio u crkvicu sv. Elizabete u Crnici i da je mongolska vojska definitivno poražena u blizini planine Trtara sjeverno od Šibenika. Trtar je, po toj usmenoj predaji, tada dobio ime po poraženim Tatarima, kako su oduvijek krivo zvali mongolsku vojsku, jer su Tatari bili samo jedan od naroda u njihovoj vojsci.

Mongolska vojska u pokretu

Već po običaju, neki naši ugledni povjesničari ne slažu se s tvrdnjom da se odlučna bitka s mongolskom vojskom dogodila pod Šibenikom, niti da su se uopće na prostoru Dalmacije u to vrijeme odigrale bilo kakve bitke. Za arapsku kronika Ibn Sajida kažu da je mornarska izmišljotina. Tako to u našoj znanosti argument snage obično s lakoćom presudi činjenicama. Međutim, Ibn Said nije netko nepoznat. Za zapadne znanstvenike još od 19. stoljeća jedan je od najvećih arapskih geografa, nastavljač je tradicije arapskih putopisaca na Zapad kojima je dalmatinska obala do u detalje bila poznata stotinama godina. Ibn Said dovršio je stoljetni golemi nezavršeni rad mnogih svojih predaka u kojem se putopis miješa s najboljom arapskom poezijom. Za nas je najvažnije njegovo djelo pod nazivom ˝Geografija˝, napisano 1250. godine.

I nakon toliko godina, osim tipičnog prepucavanja naših povjesničara srednjeg vijeka, hrvatska znanost o provali mongolske vojske u Dalmaciju sredinom 13. stoljeća ne nudi nam gotovo ništa. Ne možemo se poslužiti niti arheologijom, jer su Mongoli bili prekratko u Dalmaciji da bi nam ostavili bilo kakav arheološki dokaz svoje prisutnosti. Čudno, jer ništa većom vojskom Mongoli nisu u dva navrata u drugoj polovini 13. stoljeća napali Japan, ali tamo gotovo da znaju točno mjesto gdje je koji vojnik poginuo. Mjesta bitaka s Mongolima u Japanu mjesta su nacionalnog ponosa i turistička atrakcija.

Sigurno je samo da će od velike mongolske vojske, manji trag jedino ostaviti naša zapuštena povijest srednjeg vijeka, koja još nije na čisto kad su se doselili Hrvati. A poraz Mongola pod zidinama Šibenika, kao veliki trenutak našeg grada, ostaje tako i dalje neopravdano zapostavljen povijesni događaj.

Mongolski ratnici (strijelac i konjanik) i njihova vojna oprema


 



 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK