OBJAVA: 09.09.2017, 08:54h   •   IZMJENA: 09.09.2017, 09:04h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

U službi Sotone: U srednjovjekovnom Šibeniku piromane su kažnjavali spaljivanjem na lomači

Veliki broj požara koji su ovoga ljeta harali šibenskim područjem inspirirali su konzervatora Ivu Glavaša da ove subote napiše kako su se prema nekontroliranoj vatri odnosili naši preci.


  ŠibenikIN U službi Sotone: U srednjovjekovnom Šibeniku piromane su kažnjavali spaljivanjem na lomači
PIŠE Ivo Glavaš
09.09.2017, 08:54h

Osim neprijatelja pod zidinama, požar je najgore što se moglo dogoditi nekom srednjovjekovnom gradu. S tom razlikom da požar najčešće nije bio djelo neprijatelja, nego nemara vlastitih sugrađana. Bez obzira na mjere opreza i kaznene odredbe u Statutu grada, Šibenikom su periodično harali katastrofalni požari jer su u doba srednjeg vijeka kuće bile uglavnom građene od drveta. Tek od 18. stoljeća drvene kuće u Šibeniku postaju rijetkost.

Ako bi netko namjerno zapalio kuću u centru grada, kažnjavalo ga se spaljivanjem na lomači. Naime, u srednjem vijeku u Šibeniku vjerovalo se da je takvu osobu, poput vještica, obuzeo Sotona sam. Za razliku od toga, ukoliko bi netko podmetnuo požar negdje u polju, izvan grada, kazna mu je bila daleko blaža. Morao je samo platiti određenu svotu novca i nadoknaditi štetu, a o Sotoni nije bilo ni riječi.

Katastrofalni požari opametili bi Šibenčane pa su, nakon njih, u gradski Statut, kao i u drugim dalmatinskim gradovima, redovito unosili odredbe za prevenciju od požara. Tako se u gradu nisu mogle graditi drvene kuće više od četiri metra, drvena stubišta nisu smjela biti sagrađena na ulicama, kovačnice su mogle biti premještene izvan gradskih bedema, a grad bi donirao vlasniku vapno ako bi prizemlje kuće gradio od kamena. Na glavnom gradskom trgu između Katedrale i Velike lože te na glavnim gradskim ulicama, najstrože je bilo zabranjeno graditi kuće od drva. Nakon svih tih mjera, Šibenčani su u gradskom Statutu 1446. godine s ponosom mogli zapisati da Božjom pomoći u Šibeniku postoji mnogo zidanih kamenih kuća.

Šibenske kuće na crtežu iz 1608. (gornji kat kuće sagrađen od drva)

Građani Šibenika su u slučaju požara bili solidarni pomažući susjedima u gašenju vatre. Onoga tko ne bi pomogao susjedu kojem gori kuća, kažnjavalo se. Ako bi pritom, umjesto da pomogne susjedu, iznosio stvari iz svoje kuće da ne izgore, osim novčane kazne bile bi mu oduzete i sve njegove iznijete stvari.

Tako su se Šibenčani, uz povremenu pojavu Sotone, s požarom borili u srednjem vijeku.

A danas, bio nekima interesantan ili ne, požar još uvijek spada među najopasnije prirodne katastrofe. Iako nam se tako ne čini, jedan njegov uzrok itekako ima veze s poviješću Šibenika i Dalmacije. To je alepski bor koji ljeti daje predivni hlad, ali gori poput buktinje i  posljednjih stotinjak godina, od kada se više ne obrađuju polja, nekontrolirano raste posvuda po Dalmaciji. Dok požari i dalje haraju Hrvatskom, u nečemu smo ipak uspjeli – barem su u gradovima postali rijetkost. Osim ako netko velikim uspjehom ne smatra činjenicu da više ne vjerujemo da su piromani obuzeti Sotonom.





 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK