Tiskano izdanje ŠibenikIN-a
br. 39 | Travanj 2014

Tiskano izdanje ŠibenikIN-a   Distribucijska mjesta  
Najpoznatiji brod u povijesti

Objavljene nove fotografije olupine Titanica

Potonuli brod Titanic predstavlja jednu od najvećih priča 20. stoljeća. Misterija koja ga okružuje je zaokupljala povjesničare i znanstvenike godinama. Uprkos brojnim istraživanjima, neke misterije o Titanicu su još uvijek prisutne. Fotografije objavljene u magazinu National Geographic prvi put prikazuju kako olupina izgleda danas.

 

Fotografije su napravljene korištenjem visoke tehnologije. Napravila ih je grupa istraživača kako bi se otkrilo šta se točno dogodilo tog kobnog 15. travnja 1912. godine. Fotografije su nastale tijekom dvomjesečne ekspedicije, u kojoj je potrošeno više milijuna dolara. Korišteni su različiti pristupi kako bi se dobio dosad neviđen pogled na olupinu broda.

Sonarom i skeniranjem sa strane su dobijeni detalji o brodu, a otkriveno je i što se promijenilo od prethodne ekspedicije. Cijeli brod i njegova okolina su detaljno pregledani, točnije, dio morskog dna površine 5x8 kilometara.

Olupina Titanica je proučavana desetljećima, a jedan od glavnih arheologa je govorio za National Geographic i pokušao objasniti značaj tehnologije koja se koristi za pravljenje ovakvih fotografija.

"Ovo je velika promjena u odnosu na ranija istraživanja. Sada imamo dio morskog dna koje se može razumjeti i izmjeriti, što će nam donijeti nove informacije. U godinama koje dolaze će nam ova historijska mapa dati glas ljudi koji su utišani zauvijek, kada ih je prekrila hladna voda", rekao je Delgado.

Olupina Titanica je bila jedan od najznačajnijih projekata Woods Hole instituta, koji je sudjelovao u otkrivanju Titanica 1985. godine. To otkriće je povećalo interes za istraživanja morskog dna.

Do sada su proizvedena vozila koja su namijenjena za istraživanje morskog dna. Nova su kontrolirana daljinskim upravljačima i povezana su sa glavnim vozilom ekspedicije. Koriste se za prikupljanje informacija vrlo blizu broda, pa čak i u njegovoj unutrašnjosti. Ono što je originalno kod novih fotografija je to što omogućavaju bolje razumijevanje o položaju dijelova olupine. Bočni prikazi broda govore i o brzini kojom je brod pao na dno oceana.

Prednji dio broda je bio dizajniran tako da plovi glatko. Zbog toga je to bio i prvi dio broda koji je završio na dnu. To nije bio slučaj s krmom i zadnjim dijelom broda. Titanic je pukao napola. Donji dio krme je bio točka pucanja i voda je u brod ulazila upravo na tom dijelu. To je značilo tonjenje krme, a potonuće je bilo izuzetno dramatično. Cijeli katovi su se srušili, voda je udarala o unutrašnju strukturu broda koji je vrlo brzo tonuo.

Brzina i snaga vode su uzrokovale savijanje čelika broda tako da on više ne izgleda kao prije. Titanic je učinjen besmrtnim u filmovima u kojima su korišteni predmeti koji su se nekada nalazili u kabinama broda, koji sada leži na morskom dnu, na dubini od 3,8 kilometara. Titanic je postao uvjerljivo najpoznatiji brod u povijesti.

Priča o katastrofi Titanica je dobro poznata. Brod je isplovio iz Southamptona u Engleskoj i krenuo na putovanje ka New Yorku. Brod je bio zaista luksuzan kako bi bogati putnici mogli večerati u restoranu, opuštati se u turskim kupatilima, uživati u šetnji palubom i slično. Međutim, kreatori broda su se više koncentrirali na luksuz, a tehnologija nije bila dovoljno efektivna da se izbjegne ledeni brijeg.

Iako je jedan član posade primijetio ledeni brijeg i upozorio oficira, brod je bio prevelik kako bi skrenuo i potpuno izbjegao sudar. Ledeni brijeg je napravio veliku štetu na trupu broda, zbog čega je i potonuo.

Da je kojim slučajem Titanic direktno udario u ledeni brijeg, eksperti vjeruju da ne bi potonuo. No, zbog tolikog oštećenja malo se moglo učiniti da se spriječi potonuće.

Pet od 16 nepropusnih odjeljaka je oštećeno i napunjeno vodom, tako da je brod ipak bio pretežak. Agonija putnika i posade je trajala dva sata i 40 minuta. Na brodu su vladale panika i zbunjenost, dok su inžinjeri pokušavali shvatiti šta se događa, a putnici ući u čamce za spašavanje.

Titanic je nosio manje čamaca za spašavanje od propisanog broja, pa je u njih mogla stati samo polovina putnika. Problem je bio i to što su u panici putnici odlazili u polupraznim čamcima, što je utjecalo na veći broj žrtava. Nakon tragedije su doneseni zakoni o čamcima za spašavanje na brodovima.

Režiser David Cameron, kojeg je Titanic dugo interesirao, je sudjelovao u 33 istraživačka putovanja do olupine otkako je otkrivena 1985. godine. Zadnji dio broda je bio podignut u zrak toliko da su se vidjeli zadnji propeleri. Zbog toga je brod pukao napola. Prednji dio je brzo potonuo i snažno udario o morsko dno te uzrokovao vidljive promjene na njemu. Nakon što je zadnji dio broda ponovo bio u vodi, krma se također napunila vodom i završila na morskom dnu.

Fotografije olupine koja se nalazi na svom konačnom počivalištu pokazuju stanje nekada sjajnog broda. Stota godišnjica polaska broda iz Southamptona je 10. travnja, a potonuća 15. travnja.

Ključne riječi: titanic

 

Komentari na članak:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.