SADA ČITATE
Prvićani kontra marine: Do četvrtka možete potpisati peticiju protiv 190 novih vezova na šepurinskom Perolin gatu
          OBJAVA: 14.11.2017, 11:49h   •   IZMJENA: 14.11.2017, 14:19h   komentara   •     ISPIŠI

Velika kao 4 nogometna terena

Prvićani kontra marine: Do četvrtka možete potpisati peticiju protiv 190 novih vezova na šepurinskom Perolin gatu

Prvićani sa zagrebačkom adresom sastali su se prošle subote u Klubu Šibenčana u Zagrebu povodom nedavnog izglasavanja prostornog plana Grada Vodica za područje 'Perolin gat' u Šepurine na Prviću i ucrtavanja marine s komercijalnim vezovima površine tri hektara u novi plan.


  Facebook Prvićani kontra marine: Do četvrtka možete potpisati peticiju protiv 190 novih vezova na šepurinskom Perolin gatu
PIŠE I.Š.
14.11.2017, 11:49h

- Za one koji si to ne mogu predočiti, tri hektara je otprilike površina četiri nogometna igrališta što bi na otoku od samo 4,2 kilometra kvadratna značilo potpunu preobrazbu autohtonog krajobraza. Svi koji poznaju i vole otok ne žele niti pomisliti na razmjere takve devastacije niti vide svrhu u uništavanju izvornog ambijenta s prepoznatljivom mediteranskim kulturom u korist megalomanskog projekta kojim bi se otočka turistička ponuda izjednačila onoj susjednoga Grada Vodica – priopćili su studenti i entuzijasti koji su na sastanku raspravljali o svemu negativnom što mi takva marina donijela otoku.

Iako je na sastanku bilo najviše otočana porijeklom upravo iz Prvić Šepurina, pridružili su im se i oni porijeklom iz susjednog mjesta na otoku, Prvić Luke, u zajedničkoj ogorčenosti spram politike betonizacije obala i uništavanja kulturne i prirodne baštine u korist jednoličnoj i masovnoj turističkoj ponudi.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

'Upravo sinergija dvaju mjesta na otoku, Šepurina i Luke, prepoznata je na ovom sastanku kao veliki izazov i imperativ za sustavan i smislen razvoj otoka Prvića na temeljima kulturnog i znanstvenog nasljeđa Fausta Vrančića.

Na neformalnom druženju su podijeljena mišljenja uglednih hrvatskih stručnjaka iz područja nautičkog turizma, održivog turizma i oceanografije, koja se tiču mogućnosti izgradnje marine sa 190 vezova na području Perolinog gata. Analizirani su dokumenti povezani s problematikom (županijski plan, prostorni plan Grada Vodica, izvješća s rasprava, prostorni plan Prvića gdje su ucrtane promjene namjena zemljišta). Upoznavali su se otočani, s posebnim naglaskom na svoju struku i afinitete, kako bi posložili tim ovisno o načinu na koji svatko od njih može pridonijeti boljitku otoka Prvića.

I stručnjaci i otočani se slažu kako izgradnja marine u ovolikom obujmu i suprotno stavovima mještana, nema smisla te da bi UPU trebalo 'prekrojiti' i na mjestu marine predvidjeti sportsku lučicu do 80 vezova. Marina, kakva je ucrtana u UPU, bi ozbiljno ugrozila prirodni sklad i identitet čitavog otoka, ističu otočani, uz zaključak kako se protiv izgradnje marine treba boriti svim sredstvima, ali prvenstveno izgradnjom kvalitetne strategije održivog razvoja i pronalaženjem alternativnog pravca gospodarskog razvoja otoka.

Iako se nameće misao kako očuvanje i razvoj otoka mora promišljati lokalna zajednica, odnosno ljudi koji su stalno naseljeni na otoku, činjenica je kako je otok Prvić sa svojih 403 stalna stanovnika, prema popisu iz 2011., poprilično opustošen te je većina visokoobrazovanih i kvalificiranih ljudi napustila otok u potrazi za ekonomskom stabilnosti.

Dakle, ta brojka od 403 stalna žitelja je u stvarnosti značajno manja, a samo u ovoj godini je čak osmero djece napustilo otok sa svojim obiteljima.

- Kada bi doli živile barem još četiri, pet obitelji s dicom, i ja bi sa svojima preselija na otok - kaže jedan od prisutnih u Klubu Šibenčana, a i ostali se slažu da je krajnji cilj vraćanje obitelji na otok, ne samo u sezoni.

Jedna marina s par stalnih i nekoliko dodatnih sezonskih radnika neće generirati gospodarski razvoj, a otok će i dalje veći dio godine zjapiti prazan. I zato je dugoročni cilj i svrha ovog sastajanja ovih ljudi, koji trenutno ne žive na otoku, oformiti radnu skupinu koja će svojim stručnostima doprinijeti izradi strateškog plana ukupnog razvoja otoka Prvića. Susret u zagrebačkom Klubu Šibenčana tek je prvi u nizu u potrazi za alternativom koja će također rezultirati zapošljavanjem i revitalizacijom otoka, a da ga pritom neće nepovratno uništiti.

Svi koji dijele mišljenje da je ovakva marina na otoku Prviću prijetnja očuvanju identiteta otoka i uništavanje prilike za održivi razvoj te su protiv nasipanja mora i sustavne betonizacije hrvatske obale, podržite inicijativu za očuvanje otoka i alternativan razvoj potpisivanjem peticije, stoji u priopćenju.

Peticiju je pokrenula udruga Burni Prvić, a u četvrtak ujutro skupljene potpise predat će u ured vodičke gradonačelnice Nelke Tomić te u zgradu Županije u Šibeniku.

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK