OBJAVA: 16.04.2018, 09:01h   •   IZMJENA: 16.04.2018, 09:01h   komentara   •     ISPIŠI

Stanje nacije

Hrvati za lošu medijsku pismenost krive roditelje i obrazovni sustav, a rijetki se educiraju

Čak 81% građana Hrvatske smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih i na odrasle, a najodgovornijima za to smatraju roditelje i širu obitelj te obrazovni sustav. Pokazalo je to istraživanje o medijskoj pismenosti koje je agencija IPSOS puls provela za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF povodom Dana medijske pismenosti koji se obilježava od 19. do 21. travnja.


  ilustracija/ŠibenikIN Hrvati za lošu medijsku pismenost krive roditelje i obrazovni sustav, a rijetki se educiraju
PIŠE V.B.
16.04.2018, 09:01h

Na pitanje u kojem su trebali ocijeniti svoju medijsku pismenost, 7% ispitanika dalo si je ocjenu odličan, 19% vrlo dobar, 38% dobar, 18% dovoljan i 19% nedovoljan, pa je prosječna ocjena 2.8. Nešto bolje od prosjeka populacije svoju medijsku pismenost ocjenjuju žene, mlađa dobna skupina, osobe boljeg obrazovanja te oni koji imaju djecu.

Samo 11% ispitanika imalo je priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja. U većoj mjeri to je mlađe stanovništvo (15-30 godina) te oni višeg obrazovanja.

Čak 81% ispitanika smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih i odrasle, a 18 % ih smatra da je takva edukacija dostatna.

Odgovornima za edukaciju djece o značenju sadržaja u medijima 57% ispitanika smatra roditelje i širu obitelj, 33 % obrazovni sustav, 7 % medije, 2 % Ministarstvo kulture, 1 % Agenciju za elektroničke medije i još 1 % nekoga drugoga. Vidljiva je razlika između mlađeg stanovništva koje podjednaku odgovornost pripisuje roditeljima i obrazovnom sustavu, dok je kod starijih izraženo pridavanje veće odgovornosti roditeljima i obitelji, a manje obrazovnom sustavu.

Najčešći razlozi za brigu zbog utjecaja medija na djecu su nasilje u medijima (45 %), sigurnost djece na internetu (44 %) te količina vremena koju djeca prevode uz različite ekrane (43 %). Zbog dobno neprimjerenih sadržaja na televiziji i internetu zabrinuto je 38% ispitanika, zbog utjecaja društvenih mreža na razvoj djece 36 %, a 31 % brine jer djeca ne znaju dovoljno o medijima pa im je teško obraniti se od sadržaja koji im mogu naštetiti. Oglašavanje proizvoda ili usluga koji nisu primjereni za djecu ili koji su djeci zabranjeni za konzumiranje zabrinjava 25% ispitanika.

Istraživanje je provedeno u ožujku 2018. metodom osobnih (face to face) intervjua na nacionalno reprezentativnom uzorku, a ispitano je 1000 osoba starijih od 15 godina. Rezultati su predstavljeni na konferenciji za novinare 13. travnja u OŠ Jure Kaštelana, kao potvrda potrebe za edukacijom i djece i odraslih o medijskoj pismenosti.

Cilj istraživanja bio je dobiti uvid kako hrvatski građani procjenjuju vlastitu medijsku pismenost, jesu li imali priliku učiti o toj temi, smatraju li da se djecu dovoljno educira o medijskoj pismenosti te koga smatraju odgovornim za njihovu edukaciju, kao i procijeniti stavove o potencijalnim opasnostima medija za djecu.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK