OBJAVA: 29.12.2017, 20:39h   •   IZMJENA: 29.12.2017, 20:42h   komentara   •     ISPIŠI

Niz podrhtavanja posljednjih mjeseci

Ponovno se tresle Hercegovina i Dalmacija: Potres od 3,8 po Richteru zatresao dolinu Neretve

Potres jakosti 3,8 Richtera zabilježen je u petak poslijepodne južno od Mostara, a osjetio se u Hercegovini i južnom dijelu Dalmacije. Prema Seizmološkom zavodu Federacije BiH, tlo se zatreslo u 14 sati a epicentar potresa bio je u naselju Žitomisliću južno od Mostara. Potres je zabilježen na dubini od 4,2 kilometra.


  EMSC Ponovno se tresle Hercegovina i Dalmacija: Potres od 3,8 po Richteru zatresao dolinu Neretve
PIŠE Hina/P.Š.
29.12.2017, 20:39h

Potres je uznemirio građane, a osim u Hercegovini osjetio se u južnom dijelu Dalmacije.

Inače, potresi su u posljednje vrijeme česti na dalmatinskom tlu, a nakon što se krajem listopada tresao Šibenik, sredinom prosinca tresla se Dinara. Umjeren potres od 3.3 magnitude po Richteru zatresao je Dinaru 14. prosinca, a epicentar je bio 15 kilometra istočno od Trilja, kod Tijarice. Prema podatcima Seizmološke službe potres se osjetio u Livnu i Trilju te u Splitu. Dan prije toga Dinaru je zatresao potres magnitude 3 po Richteru s epicentrom kod Grahova.

Građane Šibenika uzbunio je krajem listopada umjeren potres magnitude 3.0 prema Richteru s epicentrom kod Konjevrata koje je zatresao šibensko područje pri čemu se osjetila tutnjava i podrhtavanje tla.

 

Tijekom listopada slabiji potres zatresao je Split, a nakon toga tri su potresa pogodila i susjednu Bosnu i Hercegovinu i to se podrhtavanje tla osjetilo i u Dalmaciji dok se riječko područje treslo pet puta tijekom studenog.

Inače, seizmolozi upozoravaju da se Hrvatska, tako i šibensko područje, nalazi na iznimno trusnom području.

Seizmolozi u svojim znanstvenim izračunima napominju da je za šibensko područje maksimalna magnituda šest stupnjeva prema Richteru u vremenu od 600 godina, a takav potres može se dogoditi sutra ili u sljedećih deset godina. Hrvatska je, po učestalosti i jačini potresa, daleko od Japana pa čak i od Turske i Grčke gdje su potresi češći i razorniji. No, opasnosti postoje o čemu svjedoče i razorni skopski potres 1963. te crnogorski potres iz 1979. godine.

Šibenski statičar Vilko Ivić mišljenja je da bi zgrade, prema novim propisima, trebale konstruktivno izdržati trešnju do osmog stupnja Merkalijeve ljestvice što bi otprilike odgovaralo 6.5 stupnjeva po Richteru. Prema izračunima, konstrukcije građevina bi u slučaju jačeg potresa morale izdržati uz neznatne štete.

Međutim, problem su stare zgrade, posebice u šibenskoj gradskoj jezgri, koje nisu građene protupotresno, već iskustveno. Naime, stare drvene ploče mahom su zamijenjivane međukatnim konstrukcijama od betona što je narušilo statiku zgrada. Zgrade građene u socijalizmu, po proračunima bi trebale izdržati potrese i do sedmog stupnja Merkalijeve ljestvice, međutim, kako su održavane, pitanje je bi li izdržale takvo podrhtavanje tla.

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK