OBJAVA: 12.12.2011, 12:52h   •   IZMJENA: 12.12.2011, 12:52h   komentara   •     ISPIŠI

Blagdan za najmlađe

Sveta Luca na božićna vrata kuca


PIŠE Šibenik IN
12.12.2011, 12:52h

Sutra, 13. prosinca blagdan je Svete Luce. Dan je to kad se sije pšenica i daruju najmlađi. Ovaj je datum vrlo bitan u božićnom krugu hrvatskih narodnih običaja. U Dalmaciji i na otocima djeca se nisu darivala na Sv. Nikolu, već na blagdan Sv. Lucije. U čarapama, papučama ili ispod jastuka dočekali bi ih slatkiši i suho voće.

 

 

 

 

Sveta Lucija, zaštitnica vida, krojača i kovača, živjela je u 4 st. u Siracusi na Siciliji u vrijeme vladara Dioklecijana. Bila je iz bogate porodice i bila je zaručena. Jednom je hodočastila grob mučenice Agate u Kataniji da bi izmolila ozdravljenje za svoju bolesnu majku. Tada joj se ukazala mučenica Agata i predvidjela joj vrlo skoru mučeničku smrt. Odmah po povratku u Siracusu je otkazala zaruke i podijelila sav svoj imetak siromasima. Uvrijeđeni zaručnik ju je prijavio vlastima sa optužbom da je kršćanka. Takva optužba, po Dioklecijanovim zakonima koji je proganjao kršćane, je bila smrtno opasna. Osudili su je na smrt odrubljivanjem glave. Prije toga uspjela je primiti euharistiju i predvidjela je skoru smrt Dioklecijana kao i prestanak progona kršćana. Njeno predviđanje se vrlo brzo ostvarilo. Svetu Luciju su počeli štovati već u 5. stoljeću i vrlo brzo su je štovali u svom zapadnom kršćanskom svijetu. Njen praznik 13. prosinac se po julijanskom kalendaru povezuje sa najkraćim danom u godini i narodna tradicija je povezala ugaslu svjetlost njezinih slijepih očiju sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa. Legenda govori da si je Lucija sama iskopala oči kako bi se riješila mladića koji ju je želio zaprositi.

Na dan Sv. Lucije i večer uoči nje djeca i mladi su u manjim skupinama obilazili od kuće do kuće noseći izdubenu tikvu kojoj bi izrezali šupljine u obliku očiju, nosa i usta i osvijetlili je svijećom dajući joj sablasni izgled. Tikvu su dizali do prozora i njome plašili djecu, govoreći "Ide baba Luca, po selu se smuca". Tako bi izmamili domaćine da im otvore vrata i da im daruju jabuke, novac i sl. U mnogim hrvatskim krajevima se na dan v. Lucije sije pšenica, kako bi ozelenila do Božića, a zelenilom se prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini. Narasla se pšenica po tradiciji vezala crvenom trakom koja je štitila od uroka, i stavljala, ovisno o području, u kut sobe, na stol ili pod bor. U sredinu božićne pšenice, koja se sijala i u izdubljenu repu, negdje se stavlja jabuka, a negdje jedna ili čak i tri svijeće.

Izvor: Dragica Šuvak, "Etnografske značajke slatinskog kraja"

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK