Blitvenica skriva jedno od najvrjednijih podmorja šibenskog arhipelaga: Koraljni vrtovi ugroženi, priprema se dodatna zaštita

Blitvenica je jedan od najudaljenijih otočića šibenskog arhipelaga, izložen otvorenom moru i snažnim morskim strujama. Iako je široj javnosti najpoznatija po svjetioniku izgrađenom 1872. godine, biolozi i ronioci dobro poznaju njezino podmorje, koje se po bogatstvu života izdvaja među vrijednim morskim staništima srednjeg Jadrana.

Prema službenoj dokumentaciji ekološke mreže Natura 2000, morsko područje Blitvenice, evidentirano pod oznakom HR3000092, važno je zbog očuvanja grebena i naselja posidonije. Posebno se ističu koraligenske zajednice koje nastaju na stjenovitim podlogama, gdje brojne vrste algi i drugih organizama tijekom dugog razdoblja oblikuju složena podvodna staništa.

Podvodne šume i koralji na strmim stijenama

Za razliku od pitomijih otočnih uvala, podmorje Blitvenice obilježavaju strmi zidovi koji se spuštaju prema velikim dubinama. Na njima su razvijene zajednice žutih i crvenih gorgonija, koraljnih životinja čije razgranate kolonije podsjećaju na lepeze ili malena stabla.

Gorgonije rastu sporo, a njihova razgranata struktura pruža zaklon brojnim drugim morskim organizmima. Zbog toga njihovo propadanje utječe i na ostatak zajednice koja živi uz njih.

U plićem dijelu podmorja posebno su zastupljene smeđe alge iz rodova Cystoseira i Sargassum. One stvaraju guste podvodne šume koje pružaju sklonište ribama i drugim životinjama, a istodobno proizvode kisik i organsku tvar.

Zanimljivo je da se u tom podvodnom raslinju mogu susresti i morski zekani, veliki morski puževi koji se hrane algama. Ime su dobili po ticalima koja podsjećaju na zečje uši, a kada su ugroženi, mogu ispustiti ljubičastu obrambenu tekućinu.

Posebnu ulogu u bogatstvu podmorja ima i položaj Blitvenice. Zbog morskih struja i utjecaja dubokih voda srednjeg Jadrana na pojedinim se područjima prema površini uzdiže hladnija voda bogata hranjivim tvarima. Time se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj algi i drugih organizama.

Toplije more već ostavlja posljedice

Ipak, ni udaljenost od kopna nije zaštitila Blitvenicu od promjena u Jadranu.

U reportaži objavljenoj ove jeseni u Jutarnjem listu i časopisu Otvoreno more, roniteljica i autorica Ivana Grgić upozorila je na propadanje gorgonija u plićim dijelovima podmorja.

Prema njezinim opažanjima, kolonije koje su se nekada mogle pronaći na dubinama manjim od 40 metara danas su velikim dijelom oštećene ili odumrle, dok su očuvanije zajednice ostale u hladnijim, dubljim slojevima mora.

Posebno zabrinjava to što se gorgonije vrlo sporo obnavljaju. Kada uginu velike kolonije, za ponovni razvoj sličnih zajednica mogu biti potrebna desetljeća.

Osim zagrijavanja mora, dodatnu prijetnju predstavljaju strane invazivne vrste, među kojima je i alga Caulerpa cylindracea, koja se širi Sredozemljem i može potiskivati domaće morske organizme.

Zlarinski koraljari nekada su dolazili upravo ovamo

Blitvenica ima posebno mjesto i u povijesti ribarstva šibenskog kraja.

U Pomorskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža navodi se da su zlarinski koraljari često dolazili do Blitvenice radi vađenja koralja. To pokazuje da je bogatstvo njezina podmorja bilo poznato mnogo prije suvremenih znanstvenih istraživanja.

More oko Blitvenice tradicionalno je bilo poznato i kao ribolovno područje bogato oslićem, arbunom, listom, škampima i tunom.

Pomorska enciklopedija donosi i zanimljiv povijesni podatak da je 1951. godine na području oko Blitvenice ulovljeno 75 tona škampa. Riječ je, naravno, o podatku iz tadašnjeg ribarstva, a ne pokazatelju današnjeg stanja ribljeg fonda.

Priprema se stručna podloga za novu zaštitu

Prirodna vrijednost Blitvenice već je prepoznata njezinim uključivanjem u ekološku mrežu Natura 2000, no sada se razmatra mogućnost dodatne zaštite.

Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije tijekom 2026. godine započela je provedbu projekta 'Poboljšano upravljanje ciljnim staništima i vrstama u Šibensko-kninskoj županiji', vrijednog nešto više od dva milijuna eura.

Projekt obuhvaća 29 područja ekološke mreže, među kojima je 26 morskih, a predviđene su aktivnosti očuvanja osjetljivih staništa, uklanjanja izgubljenih ribolovnih alata, postavljanja ekoloških bova i praćenja stanja morskih organizama.

_{FOTO Goran Butajla/ Scubalife.hr}

Za Blitvenicu je posebno važna planirana izrada stručne podloge kojom će se procijeniti mogućnost zaštite tog područja u nekoj od zakonom predviđenih kategorija zaštićenih područja.

To još ne znači da je donesena odluka o proglašenju novog zaštićenog područja. Stručna istraživanja trebala bi pružiti podatke na temelju kojih će se procjenjivati potreba i opravdanost dodatnih mjera.

Projekt je započeo 1. siječnja 2026., a predviđeno je da traje do kraja lipnja 2029. godine.

Svjetionik koji već 154 godine čuva pučinu

Iznad ovog podmorskog svijeta nalazi se jedan od prepoznatljivijih svjetionika hrvatskog Jadrana.

Izgrađen je 1872. godine za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, a njegova kamena kula visoka je 21 metar. Prema podacima Plovputa, glavno svjetlo ima domet od 24 nautičke milje, a na svjetioniku i danas postoji svjetioničarska posada.

Blitvenica je desetljećima bila važan orijentir brodovima koji iz otvorenog mora plove prema šibenskom i zadarskom akvatoriju.

Dok svjetionik ostaje njezin najvidljiviji znak, znanstvenicima i zaštitarima prirode sve je važnije ono što se nalazi desecima metara ispod njega. Upravo će stanje koraljnih zajednica, podvodnih šuma i ostalih morskih staništa biti presudno za planiranje buduće zaštite ovog udaljenog dijela šibenskog arhipelaga.