Čak 500 stanovnika u Zagrebu ima prezimena Juras, Belamarić, Gulin, Ninić ili Bujas

Danas – u 27. nastavku serijala - iz „Velikog prezimenika Šibensko-kninske županije“ prenosimo sažeti prikaz najbrojnijih šibenskih prezimena u Zagrebu, koji se nakon Drugog svjetskog rata i za mnoge Šibenčane, kao i za mnoge stanovnike širom današnje Šibensko-kninske županije, pretvorio ne samo u glavnu adresu za školovanje, nego i za zapošljavanje i poslovanje, pa posljedično i za privremeno ili trajnije preseljenje. Najnoviji  podaci i o toj slojevitoj temi su iz posebne studije, izvedene iz popisa stanovništva u 2021., koju je Ivo Jakovljević ekskluzivno naručio od Državnog zavoda za statistiku.

Je li Zagreb daleko kao Amerika ili blizu kao Perković

Što danas znače šibenska prezimena u Zagrebu? Jesu li ona spisak šibenske dijaspore, kao da je Zagreb u Americi, ili su od drugorazrednog značenja, zato što se danas od Šibenika do Zagreba putuje automobilom manje od četiri sata, pa je na svojevrstan način i Šibenčanima taj Zagreb samo malo dalji kvart ili nešto kao Perković, ali sa sadržajima kojih zasad u Šibeniku nema ili ne mora ih nikad biti?

Nižemo ta pitanja samo kao uvertiru u tvrdnju, da se u globaliziranom, digitaliziranom i prometno visoko povezanom 21. stoljeću radikalno promijenilo i značenje prebivališta, i značenje preseljavanja. Jer – u ovoj hrvatskoj suvremenoj priči - sve više ljudi, ne samo iz Šibenika nego uzduž jadranske obale, tijekom godine živi u više svojih nekretnina (uglavnom, stečenih od pozicijske rente i prodaje nekadašnjih poljoprivrednih površina kao građevinskih terena ili preobrazbe starih kuća u apartmane), pa tako često mijenja i svoja boravišta, poslovne adrese i zabavišta.

U tim radnim, poslovnim i privatnim, sve dinamičnijim migracijama, od Šibenika do Zagreba i natrag, sudjeluju i vodeći šibenski poduzetnici, i političari, i stručnjaci raznih profila, i studenti, kulturnjaci, umjetnici (osobito glazbenici) i trgovci, pa i sve brojniji i vitalniji umirovljenici, koji u znatnom broju zimuju kod kuće ili u svom stanu u Zagrebu, a ljetuju također u svojoj kući ili u stanu u Šibeniku.

Zato u ljetnim mjesecima i sam Šibenik vidljivo nabuja sa popisanih, službenih samo 30-ak tisuća stanovnika s prebivalištem prijavljenim u gradu na najmanje još toliko onih koji formalna prebivališta imaju u Zagrebu i širom Hrvatske ili u inozemstvu, ali su rođeni u Šibeniku i u njemu očuvali vlastite nekretnine.

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2023.

Sto godina prividnih seoba Šibenčana u Zagreb

Ekonomske migracije Šibenčana u Zagreb traju od kraja Prvog svjetskog rata, a osobito od Velike ekonomske krize iz 1929. Prvi Bujasi, Baranovići, Zenići i Šare otvaraju u središtu Zagreba svoje gostionice i trgovine hrane još od 1921., da bi im se postupno priključivali i prvi šibenski studenti (prijašnjih su stoljeća oni malobrojni studirali uglavnom u Padovi, Firenci ili u Beču).

Masovnije preseljavanje Šibenki i Šibenčana u Zagreb povezano je s povećanim brojem osoba koje su poslije Drugog svjetskog rata upisivale studije, i to baš u Zagrebu, pa kasnije tamo nalazili stalan posao i dobivali društvene stanove.

Najviši, treći val preseljavanja iz Šibenika i sa prostora Šibensko-kninske županije uslijedio je nakon Domovinskog rata i sužavanja spektra radnih mjesta u Šibeniku i širom županije na turizam, obrtništvo i javne ustanove. Od hrvatskog ulaska u EU i povećanog pretvaranja poljoprivrednih površina i u šibenskom priobalju i zaleđu u turističke i građevinske terene, prezimena iz Šibensko-kninske županije su sve brojnija među kupcima i posjednicima nekretnina u Zagrebu, neovisno o tome ostaje li im prebivalište u ŠKŽ ili i njega sele u Zagreb.

Uz navedenih (u dvjema tablicama uz ovaj tekst) top‑10 prezimena iz 1948., 2001. i 2021., u Zagrebu su kao njihovu prebivalištu za popisa stanovništva iz 2021. registrirana u većem broju nositelja i ostala tipično šibenska prezimena, kao što su: Antunac,  Aras, Batinica, Berović, Blaće, Crnogaća, Čala, Dulibić, Dunkić, Friganović, Gojanović, Grgas, Junaković, Karadžole – Karađole – Karadjole, Kitarović, Kronja, Labura, Lambaša, Mikulandra, Paić, Panjkota, Protega, Rora, Šižgorić, Škugor, Šupe, Šupuk, Tambača, Trlaja, Zrnčević i Žonja. Njima valja pridodati i više od 300 prezimena sa šireg prostora županije, osobito sa šireg drniškog područja i neposrednog šibenskog zaleđa, koja su svoja prebivališta u 21. stoljeću našla u Zagrebu.

Migracije iz šibenskog zaleđa podjednako u Zagreb i Split

S osloncem na popise stanovništva, procjenjujem da je ne tako davne, 1948., prvih Šibenčana u Zagrebu ukupno bilo samo njih 180 s tipično šibenskim prezimenima i još stotinjak ženskih osoba s roditeljskim,  šibenskim prezimenima. U 2021. godini je iz Šibenika i cijele županije u Zagrebu bilo oko 45.000 osoba s tipično šibenskim, vodičkim, skradinskim, drniškim i kninskim prezimenima! Bilo bi ih u Zagrebu i više, da – za razliku od migrirajućih Šibenki i Šibenčana – iz demografski još vrlo vitalnog šibenskog zaleđa, osobito sa šireg drniškog područja, te seobe podjednako ne idu i  prema Zagrebu, i prema Splitu.

Većina potomaka ovih Šibenčana, sa slike jednog od posljednjih sprovoda koji su išli kroz grad, ima više od jedne nekretnine ne samo u Šibeniku nego i u Zagrebu.