Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Duhovna i povijesna baština Šibenika
Danas se slavi sv. Ante Opat – svetac po kojem je Šibenski kanal dobio ime
Spomendan sv. Ante Opata, utemeljitelja istočnog monaštva, danas se obilježava diljem svijeta, a posebno mjesto ima i u šibenskoj povijesti. Upravo po ovom svecu ime je dobio Šibenski kanal, a podsjetnik na njegovu važnost objavio je na svom Facebook profilu don Oleg Petrović, istaknuvši jedinstvenu crkvu sv. Ante Opata smještenu u špilji iznad kanala.
Sv. Ante Opat živio je u 3. i 4. stoljeću u egipatskoj pustinji, gdje je započeo način života koji će kasnije postati temelj istočnog monaštva. Njegov život obilježen je asketizmom, osamom i potpunim predanjem duhovnosti. Nakon smrti, njegovo je tijelo iz Aleksandrije preneseno u Carigrad, a potom u francuski Arles, odakle se štovanje ovog sveca proširilo diljem Europe.
Šibenski kanal, dug 2,5 kilometra, nosi njegovo ime upravo zbog jedinstvene crkve sv. Ante Opata koja se nalazi u špilji na južnoj obali kanala, na oko 12 metara nadmorske visine. Ta je špilja tijekom stoljeća pretvorena u crkvu i eremitorij, mjesto gdje su živjeli pustinjaci nadahnuti životom i djelom sv. Ante.
Prema povijesnim zapisima, prvi pustinjak koji se ondje spominje bio je Matej Gojčinić još 1434. godine, no arheološka istraživanja pomiču početke ovog eremitorija još dalje u prošlost. Pronađeno je sedam grobova, od kojih je jedan radiokarbonskom analizom datiran između 1277. i 1385. godine, što znači da bi pustinjački život na ovom mjestu mogao započeti već krajem 13. stoljeća.
Pustinjaci su u Šibenski kanal dolazili iz raznih krajeva – iz Šibenika, Zadra, pa čak i iz Istre. Zanimljivo je da su u jednoj kamenici uvijek imali pitke vode, jer su se kišne kapljice niz stijenke špilje slijevale posebnim vodilicama, osiguravajući im osnovne uvjete za život.
Posljednji pustinjak zabilježen je 1710. godine, no štovanje sv. Ante Opata u Šibeniku nikada nije prestalo. Naprotiv, Šibenčani su nastavili hodočastiti ovom svecu, a posljednjih godina interes za ovo iznimno povijesno i duhovno mjesto ponovno raste.
Spomendan sv. Ante Opata tako nije samo vjerski datum, već i podsjetnik na duboku povezanost Šibenika s vlastitom prošlošću, prirodom i duhovnom baštinom koja je stoljećima oblikovala identitet ovoga kraja.