SADA ČITATE
Ivo Jakovljević: Radikalni zaokret Šibenika prema turizmu može nam doći glave, obrana je u reindustrijalizaciji
          OBJAVA: 03.02.2016, 09:53h   •   IZMJENA: 03.02.2016, 15:38h   komentara   •     ISPIŠI

Šibenski brevijar slavi treći rođendan

Ivo Jakovljević: Radikalni zaokret Šibenika prema turizmu može nam doći glave, obrana je u reindustrijalizaciji

Umirovljeni novinar, Šibenčanin Ivo Jakovljević prije tri godine pokrenuo je internetski 'Šibenski brevijar' kako bi starijima, ali prije svega i mlađoj generaciji približio razmišljanja iz pet svojih knjiga - Velikog rječnika šibenskih riči, Šibenskog teštamenta, Šibenske filozofije, Šibenske likaruše i završnog, kako ga naziva - mističnog i polemičnog, Europskog Šibenika. U razgovoru za ŠibenikIN Jakovljević, inače i ekonomski stručnjak govori o aktualnom trenutku u rodnom gradu s obzirom na s jedne strane stečaj TLM, a s druge veliki turistički uzlet.


  Novi list Ivo Jakovljević: Radikalni zaokret Šibenika prema turizmu može nam doći glave, obrana je u reindustrijalizaciji
PIŠE Ksenija Bilan
03.02.2016, 09:53h

- 'Šibenski brevijar' (sibenskibrevijar.blogspot.com), koji ovih dana slavi svoju treću godinu, i to kao jedan od deset najpopularnijih šibenskih internetskih medija, pokrenuo sam da bih sadržaj šibenskog 'svetog pisma' iz mojeg petoknjižja o šibenskom identitetu i njegovoj skoroj sudbini približio Šibenčanima iz prvog, drugog i trećeg 'kolina', razasutih vanka grada, vanka Hrvatske i vanka Europe. No, zamislio sam da istodobno to bude i magično štivo za nove mlade generacije Šibenki i Šibenčana unutar grada i Hrvatske, koji i najmudrije sadržaje radije otčitavaju na internetu, nego u klasičnom knjižnom omotu - obrazložio je Ivo Jakovljević pokretanje 'Šibenskog brevijara'.

Što ste sve obradili?

- 'Šibenski brevijar' je internetska freska, u čijim prvim člancima su fragmenti iz Velikog rječnika šibenskih riči, koji se u cjelovitoj verziji iz veljače 2016. može besplatno naručiti na moju e-adresu: ivojakovljevic9999@gmail.com. Zatim se nižu tri poglavlja iz 'Šibenskog teštamenta' (o šibenskom poimanju Boga, o značenju glazbe u šibenskom identitetu i o viziji Sudnjeg dana na šibenskoj Fortici), pa tri poglavlja iz 'Šibenske filozofije' (o tome šta je čovik, šta život, a šta smrt) i tri poglavlja iz 'Šibenske likaruše' (o šibenskoj crnoj magiji, a naškin amuletima i o šibenskin afrodizijacima). Kao začini slijede  mala teorija toverne i najpoetičnji zapisi iz šibenske erotske baštine. Na kraju, među najnovijim člancima u Šibenskom su brevijaru najave završne studije pod naslovom 'Europski Šibenik', koja bi svojom mističnošću i polemičnošću, morala biti analitičan uvod u obilježavanje 950. godišnjice prvog spomena imena Šibenik. Osobito će izazovne biti vizije tri scenarija šibenskog puta prema njegovoj jubilarnoj i milenijskoj 2066. godini, u kojima se za prevlast već nadmeću radikalna preobrazba industrijskog u turistički Šibenik, u kombinaciji s tek pokrenutom najvećom seobom naroda prema Europi, Balkanu, Hrvatskoj i Šibeniku, i nizom nerješivih ratnih i civilizacijskih sudara u najbližem okruženju. Većina sadržaja u 'Šibenskom brevijaru' je na šibenskom dijalektu, izuzetak su samo članci o 'Europskom Šibeniku', koji je povijesna i ekonomsko-sociološka, pa i prognostička studija, pisana na standardnom hrvatskom jeziku.

Imate li povratnu informaciju poruka koje šaljete?

- Prema Googleovoj statistici, Šibenski brevijar dnevno, već više od dvije i po godine, nakon početnog uhodavanja, posjećuje u prosjeku 400 posjetitelja, od kojih su trećina iz Hrvatske, trećina iz ostatka Europe, a trećina iz Amerike i ostatka svijeta. Zato su najposjećeniji članci iz Šibenskog brevijara oni o šibenskim prezimenima i nadimcima, te o šibenskim riječima i frazama, kao i o nigdje na svijetu tako radikalnoj i defetističkoj, a zapravo krajnje realnoj, šibenskoj filozofiji, koja kaže da je zaludu sve, da je život robija, da su judi zviri i da je najboje umrit pijan ki zemja.

Znam da pratite sve što se u Šibeniku događa, pa možete li dati neko svoje viđenje aktualnog trenutka s obzirom na, s jedne strane stečaj nad TLM-om, a s druge uređenje tvrđava, od kojih se očekuje da doprinesu još većoj posjeti turista i to izvan sezone.

- Na to sam dubinsko pitanje do krajnjih detalja dao svoje odgovore u 'Europskom Šibeniku', gdje dokazujem da mu ničim ograničeni, radikalni zaokret prema turizmu može doći glave, te da će mu vrlo skoro uništiti sav kulturni identitet, čemu s druge strane prijeti i tek pokrenuta najveća seoba naroda u europskoj povijesti. Dokazujem, da se danas Šibenik mora braniti reindustrijalizacijom i razvojnom strategijom, koja će zaštititi većinsko šibensko i hrvatsko, državno i privatno, vlasništvo u prostoru i u  ekonomskom potencijalu. U protivnom, ako ovdje i ne bude novog velikog rata, Šibenik će do 2066. ostati bez Šibenčana, preobražavajući se u prostor kojim vladaju investitori, špekulanti i migranti s raznih strana u kombinacijama s masama inozemnih konzumenata ludih zabava na otvorenom, sve do granica krajnje devastacije šibenske kulturne i prirodne baštine.

Kažete da ste štivo iz Šibenskog brevijara namijenili mladim Šibenčanima, što im poručujete?

- Pa, sve što sam napisao u tom svom petoknjižju, od prvog do zadnjeg retka je namijenjeno, ne mojim vršnjacima na odlasku, nego našoj unučadi, dakle, novim mladim generacijama, na kojima Šibenik ostaje u turbulentnom i apokaliptičnom 21. stoljeću. Znam, da se ne može zaustaviti vrijeme, niti bi to ikom bilo korisno, ali čudim se novim mladim Šibenčanima, koji se uopće ne bune protiv gašenja preostalog industrijskog potencijala grada, nego samo traže još više cjelonoćne zabave na otvorenom i njoj pripadajuće estradne industrije. Tako ono što je periferno, postaje središnje, pa se samo  rastom zabave mjeri oživljavanje jednog grada, a zanemaruju izravne posljedice ovdašnje dezindustrijalizacije i prodaje nekretnina, financijskog, trgovačkog, turističkog i telekom-potencijala strancima, što se iskazuju kroz depopulaciju, iseljavanje najobrazovanijih i kroz vlasničku i trgovačku okupaciju grada s njegovim najkvalitetnijim nekretninama u okolici na neograničeni rok. Nove mlade, obrazovanije generacije u Šibeniku rješenje vide u iseljavanju i u zapošljavanju u Zagrebu, širom Europske unije i u Americi, ali – treba li to kome šire tumačiti- ti će se okviri uskoro znatno suziti zbog velike seobe naroda i niza ratova u okruženju. Mnogi se u Šibeniku uzdaju u zarade od prodaje obiteljskih nekretnina i osobito od prenamjene pašnjaka u građevinske terene, ali i ta vrsta kazina ima svoje već vrlo vidljive granice i rizike, kao i uhljebljivanje preko prolaznih političkih veza. Čudim se i mnogima u šibenskoj političkoj eliti, koji u ciljanom i ničim ograničenom pretvaranju jednog bisernog grada i njegovih najatraktivnijih adresa u okolici, od tvrđava do Obonjana, u cjelonoćnu pozornicu, s pretežno globaliziranom elektronskom glazbenom bukom na otvorenom kroz više od 200 noći kroz godinu, smatraju velikim razvojnim uspjehom. Nikad nitko, ni iz vlasti, ni iz Turističke zajednice, nije došao do neke od zadnjih obitelji iz noćnom bukom najugroženijih zona stare jezgre da ih priupita uživaju li u toj vrsti šibenske renesanse. A mlađima je normalno da se nekakav cjelonoćni 'green stage' sa zvučnicima i bukom na 100 decibela postavi usred stambene zone. Znamo tragično dnevno stanje nezaposlenih na šibenskoj burzi rada, samo u cijeloj toj trijumfalnoj priči nitko još nije čuo koje su - od te vrste šibenskog puta prema turističkom Olimpu - šibenske i hrvatske fiskalne, razvojne, kulturne, demografske i socijalne neto-koristi, i to slovima i brojkama.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK