SADA ČITATE
Na brdu kod Skradina otkriveni ostaci nepoznate osmanske utvrde
          OBJAVA: 10.10.2018, 10:24h   •   IZMJENA: 10.10.2018, 11:17h   komentara   •     ISPIŠI

Važno otkriće

Na brdu kod Skradina otkriveni ostaci nepoznate osmanske utvrde

Na brdu iznad Skradina, uz staru cestu zvanu Ćulišićki put, oko 150 metara od vodospreme, otkriveni su ostaci osmanske utvrde iz 16. i 17. stoljeća. U sklopu redovnih istraživanja, povjesničar Javne ustanove Tvrđava kulture Josip Pavić i arheolog Andrija Nakić napravili su dva terenska pregleda, u kojima su definirali da se ispod rovova i zaklona izgrađenih od suhozida u Drugom svjetskom ratu nalaze ostaci starije arhitekture.


PIŠE N.M.
10.10.2018, 10:24h

Odjel za kulturno-povijesnu baštinu Tvrđave kulture Šibenik provodi kontinuirana proučavanja šibenskih i drugih utvrđenja, te njihove uloge u povijesnom i društvenom razvoju gradova. 

- Dvije karte iz vremena mletačkog osvajanja Skradina 1647. godine jasno prikazuju utvrdu (castello) koja se nalazila van grada. Nekoliko pisanih izvora i izvještaja mletačkih izvidnika također govore o jednom 'višem utvrđenju koje su Turci izgradili da se obrane od galija'. Treći veliki trag nalazi se u austrijskom katastru iz 1825. godine, gdje se ovaj položaj sugestivno naziva Gradina – rekao je Josip Pavić.

Utvrda je vjerojatno izgrađena sredinom 16. stoljeća, kako bi stanovništvo važnog osmanskog grada Skradina moglo motriti na Prokljansko jezero, odakle im je prijetila opasnost od mletačkog brodovlja. Početkom Kandijskog rata, 1647./48. godine, mletačka vojska je osvojila i temeljito porušila dvije utvrde i džamije u Skradinu. Krajem rata, 1670. godine grad je vraćen Osmanskom carstvu, da bi ponovno bio osvojen u Velikom bečkom ratu 1684. godine, nakon čega kreće ponovni razvoj Skradina. 

- Cijelo područje je premreženo rovovima i suhozidnim položajima iz Drugog svjetskog rata. No, s južne strane pronašli smo djelomično sačuvane ostatke zida u dužini od 15 metara, s ostacima žbuke. On povezuje dva položaja, gotovo sigurno osmanske kule koje odgovaraju starim grafičkim prikazima. Također se naziru i ostaci zapadnog zida iz istog razdoblja. Uz zidove i na kulama nalazi se velika količina obrađenih ulomaka kamena i sedre, koje sigurno nisu donosili i obrađivali Talijani ili Nijemci u Drugom svjetskom ratu – rekao je Andrija Nakić.

Toponim Gradina ubrzo je zaboravljen, jer nije naveden u kasnijim kartografskim prikazima Skradina. Do sada se smatralo da su osmanski vojnici bili smješteni samo u utvrdi Turina neposredno iznad grada. Od svih istraživača koji su obrađivali povijest skradinskog kraja, na moguće postojanje utvrde upozorio je samo fra Josip Ante Soldo prije gotovo tri desetljeća. Nedavna gradnja biciklističke staze do vodospreme otvorila je mogućnost istraživanja i valorizacije ovog područja.

- Utvrda koju možemo provizorno nazvati Gradina nalazi se na nepristupačnom terenu obraslom makijom i alepskim borom. Ukoliko se teren malo očisti, bolje snimi i potom izvedu barem ograničena arheološka istraživanja, ova dominantna lokacija, koja je očito bila važna za Skradin u jednom povijesnom periodu, sigurno se može kvalitetno prezentirati -  zaključio je Josip Pavić.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK