Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Manojlovački slap
Prijedlog za izlet: Spektakularni pogled na najviši i najraskošniji slap Krke kojem su se divili carevi
Smješten 19,5 kilometara od izvora rijeke Krke, Manojlovački slap očarava visinom od gotovo 60 metara, raskošnim sedrenim barijerama i netaknutom prirodom, ali i bogatom poviješću. Ovaj veličanstveni prizor, koji su još 1875. godine došli vidjeti car Franjo Josip I. i carica Sissi, i danas oduševljava posjetitelje, nudeći jedan od najupečatljivijih pogleda u cijelom Nacionalnom parku Krka.
Manojlovački slap, najviši i najraskošniji slap rijeke Krke, smjestio se na 19,5 kilometara od njezina izvora, u krajoliku u kojem se dramatično sudaraju surovi krš i moćna voda. S ukupnom visinom od 59,6 metara, duljinom od oko 500 metara i širinom od 80 do 100 metara, sastoji se od niza sedrenih barijera koje stvaraju impresivan kaskadni prizor.
Najviša, ujedno i posljednja barijera visoka je 32,2 metra i nalazi se na mjestu gdje rijeka oštro skreće iz smjera sjeverozapada prema jugoistoku. Upravo tu voda se u snažnom padu raspršuje u tisuće kapljica koje na suncu blistaju poput sitnog praha, stvarajući prizor koji posjetitelje ostavlja bez daha.
Manojlovac je i pravi mali botanički raj. Njegove špilje, polušpilje i kamene „brade“ dom su rijetkim vrstama mahovina poput Eucladium verticillatum, te mahovinama iz rodova Fissidens, Bryum, Didymodon i Gymnostonum. Najimpresivnije zavjese i viseće „brade“ oblikuje Palustriella commutata, jedna od najznačajnijih sedrotvornih mahovina. Rubove kanjona krasi raznolik biljni svijet – crni grab, poljski jasen, svibovina, vrba rakita, smokva, ali i rijetka papratnjača gospin vlasak, tercijarni relikt koji dodatno naglašava posebnost ovog prostora.
U toplijem dijelu godine slap se prelijeva manjom količinom vode jer dio toka preuzima akumulacija obližnje hidroelektrane Miljacka. Ipak, ni tada ne gubi svoju čar – pogled na Manojlovac i dalje se ubraja među najspektakularnije prizore na cijeloj rijeci Krki.
Osim prirodnih ljepota, ovaj kraj nosi i snažan povijesni pečat. Na tom području Krka pravi gotovo 180-stupanjski zaokret, a voda je stoljećima oblikovala vapnenački krš, najprije stvarajući zaravan, a potom duboki kanjon. Slapovi su najmlađi oblici u tom reljefu, simbol spoja suprotnosti – suhog krša i raskošne vode. Upravo tu, između Bukovice i Promine, na svega nekoliko kilometara nalaze se čak pet slapova, jezero i brzac.
Ovdje su živjeli Iliri, a potom su Rimljani podigli vojni logor Burnum, čiji ostaci i danas svjedoče o tisućljetnoj povezanosti čovjeka i rijeke. Prije 144 godine ovuda su prošli i austrijski car Franjo Josip I. te njegova supruga Elizabeta Bavarska, poznatija kao Sissi. Njihov posjet ostao je zapamćen i zabilježen – u stijeni iznad slapa uklesan je natpis koji podsjeća na taj povijesni trenutak.
U spomen na Carev posjet, 2011. godine obnovljena je spomen-ploča na stazi prema vidikovcima. Izvorni medaljon, koji je 1899. godine postavio Joso Modrić kao dar stanovnicima Kistanja, bio je uništen, no prema sačuvanim fotografijama izrađena je replika. Ispod brončanog reljefa stoji natpis: „Njegovo veličanstvo Cezar i kralj Franjo Josip I. prošao ovuda, nagledao se Manojlovca.“
Pristup slapovima moguć je iz Ivoševaca, iz smjera Kistanje – Knin, na desnoj obali rijeke. Od parkirališta vodi makadamska staza, a zatim poljski put do carskog vidikovca s dvije razine, povezanih stepenicama. S gornje razine pruža se najljepši pogled na slap – prizor koji, kako je još 1927. zapisao don Krsto Stošić, djeluje „kolosalan i strašan, ali divan i veličanstven“.
Manojlovac nije samo prirodni fenomen, već i mjesto koje budi poštovanje, ushit i nadahnuće. Poviješću prožet, ljepotom okupan i tihom snagom rijeke oblikovan, ovaj kraj i danas privlači sve one koji žele osjetiti moć prirode i dodir prošlih vremena.
