OBJAVA: 08.01.2012, 18:14h   •   IZMJENA: 08.01.2012, 18:14h   komentara   •     ISPIŠI

Smrtonosna epidemija

Šibenik u doba kuge


PIŠE Šibenik IN
08.01.2012, 18:14h

Epitetu 'mračni' svakako je pridonijela jedna od najvećih pošasti srednjega vijeka - Kuga, bolest koja se proširila Europom u samo dvije godine i pokosila 2/3 tadašnje populacije. Patnju i smrt koju je prouzročila crna smrt nije zaobišla ni Šibenik, grad koji je izgubio gotovo 80% svog stanovništva. Bili su to jedni od najtežih dana za Šibenik u njegovoj tisućljetnoj povijesti.

 

 

 

Uzročnik teške zarazne bolesti kuge je bakterija Yersinia pestis. Taj mikroorganizam danas se uspješno liječi antibioticima, ali u vrijeme sveopće nehigijene i nepostojanja adekvatne zdravstvene zaštite jedini izlaz bila je smrt. Procjenjuje se da je kuga odnijela 75 milijuna života, od čega 20 milijuna u Europi.


Prva epidemija u Europi počela je 1348. godine. Kuga je tada Šibenik gotovo opustošila. Splitski kroničar Kutej 1348. ovim je riječima opisao haranje kuge: "Jao žalosti, u to je vrijeme zrak postao mračan i maglovit, a mnoge su strane svijeta bile zaražene kugom. Usred dana Sunce se posve zamračivalo, a nebrojeni grabežljivi vukovi su okruživali zidine gradova i zavijali." U 15. i 16. stoljeću kuga je pogodila Šibenik čak 18. puta! No kuga iz 1649. godine, za vrijeme Kandijskog rata, bila je najsmrtonosnija. Suvremenici Frane Divnić i Karlo Vrančić pišu da je ukupno 10.000 ljudi izgubilo život, odnosno oko 6.000 građana, 1.000 vojnika i 3.000 seljaka, a preživjelo samo 1.500-2.000 stanovnika.


Prema legendi, kugu su u Šibenik donijeli vojnici na robi koji su u opljačkali u Glamoču te potom prodali nekom trgovcu. Prva žrtva bio je seljak iz Varoša, a velikom brzinom kuga se proširila cijelim gradom. Leševi su bili posvuda, a u gradu nije bilo dovoljno grobara da zbrinu sva mrtva tijela. Smrad je bio posvuda, smrt se osjećala na svakom koraku. U početku su se mrtvi počeli spaljivati kraj crkve svetog Nikole, a kasnije na drugoj strani obale na Pakleni. Širenju zaraze pogodovala je i niska razina higijene srednjovjekovnih gradova koji su bili goleme septičke jame - ulice po kojima prolaze životinje, klaonice na otvorenom te naslage otpada bile su posvuda. Posve je uobičajeno bilo mokraću ili izmet, prikupljenu tijekom dana, jednostavno izliti na ulicu. Prosječnom srednjovjekovnom čovjeku liječnik je bio krajnje rješenje, tek kada bi se sve ostale metode poput magije, astrologije i nadriliječništva iscrpile. U ruke liječnika se predavalo tek kad je osoba bila napola mrtva. U Šibeniku nakon prve smrti uzrokovane kugom, još jedna stvar pridonijela je širenju bolesti, a to je praznovjerje neukog puka koji je vjerovao da mrtvi težak ustaje iz groba obuzet zlim duhovima i noći ubija ljude. Divnić navodi da se tih dana slavio blagdan Presvetog Trojstva te da su se održavali pučki skupovi, plesovi, natjecanja i sajam, a ljudi su tad čak otvorili grob težaka da mu kolcem probodu grudi za koji su vjerovali da će mu oduzeti moć da napada zdrave ljude. No to naravno nije moglo zaustaviti ono što je uslijedilo.


O teškim posljedicama kuge govori i podatak da je od 150 šibenskih plemićkih obitelji preživjelo njih samo 10. Pomor plemenitog stanovništva doveo je do manjka kvoruma u vijeću, pa su 20 pučana dobila plemićki naslov.Od najnapučenijeg grada u Dalmaciji, Šibenik je postao mrtvi grad. Tek u siječnju 1650. godine zaraza se primirila, a Šibenik se od njezinih posljedica nije počeo oporavljati sve do 19. stoljeća.


Jedno je sigurno, kuga je unazadila Šibenik i usporila njegov razvoj. Što bi se dogodilo da kuga nije nanijela toliku štetu gradu koji je u to doba imao važnu ulogu možemo samo nagađati. U današnje vrijeme kuga ponovno napada, no ovaj put riječ je o bijelog kugi, odnosno depopulaciji stanovništva.
 

Tekst: Tomislav Donđivić

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK