Šibenski Romeo i Julija: Zbog Matije i Jelene u Šibeniku u svibnju se rijetki vjenčaju

Uz korizmeno vrijeme, kada se tradicionalno izbjegavaju veća slavlja, u Šibeniku postoji još jedan „nepoželjan“ mjesec za vjenčanja – svibanj. Riječ je o neobičnom običaju duboko ukorijenjenom u povijesti grada, koji i danas utječe na odluke mnogih parova.

Sve seže u sredinu 17. stoljeća, u vrijeme kada je Šibenik pogodila razorna epidemija kuge. U razdoblju od 1647. do 1649. godine grad je pretrpio goleme gubitke – od oko 12 tisuća stanovnika preživjelo ih je tek 1200, a plemićke obitelji gotovo su nestale, piše Net.

U tom kontekstu nastala je i legenda o šibenskim „Romeu i Juliji“ – Matiji i Jeleni. Prema predaji, mlada plemkinja zaljubila se u pučanina te se zavjetovala da će, ako kuga prestane i njezin voljeni preživi, otići u samostan. Kada se zavjet ispunio, ona ga je i održala, ostavljajući iza sebe tragičnu ljubavnu priču koja je obilježila generacije.

„Za vrijeme kuge jedna plemkinja zavjetovala se da će, ako njezin voljeni preživi, otići u samostan. Kuga je završila, on je preživio, a ona je doista otišla“, objašnjava viša kustosica etnologinja Muzeja grada Šibenika Marija Krnčević Rak.

Iako Crkva nikada nije službeno zabranila vjenčanja u svibnju, običaj se u narodu zadržao – dijelom iz poštovanja, a dijelom iz straha od loše sreće.

Da tradicija i dalje živi potvrđuju i podaci Matičnog ureda. U posljednje tri godine u svibnju je zabilježeno tek 12 do 18 vjenčanja, dok se u mjesecima od lipnja do listopada taj broj penje i do 45, piše Net.

Zanimljivo, svadbene sale u okolici Šibenika u svibnju ipak nisu prazne – ali mladenci često dolaze iz drugih krajeva. Lokalni parovi i dalje izbjegavaju taj mjesec, a ponekad čak i gosti odbijaju dolazak na svibanjske svadbe.

„Zna se dogoditi da gosti ne žele doći jer se ne održavaju vjenčanja u svibnju“, kaže Tihana Pavošević, voditeljica prodaje jedne sale za vjenčanja u Lozovcu.

I među Šibenčanima postoje podijeljena mišljenja. Dok neki, poput mlade Elle Bure, priznaju da bi slijedili tradiciju, drugi smatraju da je riječ o prošlosti koja ne bi trebala utjecati na ljubav i brak.

Ipak, starije generacije i dalje drže do običaja. „Nije zabranjeno, ali se poštivalo i još se poštuje“, kaže Šibenčanin Željko Koloper, čija je supruga čak dodatno istraživala ovu legendu i pretvorila je u roman.

Što se točno dogodilo s Matijom, ostaje dijelom misterija, ali jedno je sigurno – njihova ljubav i žrtva ostavile su trag koji se u Šibeniku osjeća i danas, gotovo četiri stoljeća kasnije.