Skup okuplja brojne ugledne znanstvenike i stručnjake iz različitih područja, a cilj mu je sagledati bogatu povijest i značaj Siverića kao nekadašnjeg rudarskog i industrijskog središta te ponuditi smjernice za njegovu buduću kulturno-gospodarsku revitalizaciju.

Tijekom dva dana izlaganja, 5. i 6. lipnja, bit će predstavljeno čak 40 radova koji pokrivaju širok spektar tema – od geologije, rudarstva i industrijskog razvoja, preko povijesti i kulture, do demografije, arhitekture i obrazovanja. Završni dan skupa, 7. lipnja, predviđen je za stručni izlet na Visovac i Roški slap.

Skup se održava u organizaciji Sveučilišta u Zadru, a suorganizatori su Institut Ruđer Bošković, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veleučilište u Šibeniku, Pučko otvoreno učilište Drniš, Turistička zajednica Grada Drniša, Mjesni odbor Siverić, Kulturna organizacija NIIT iz Zagreba te Kulturno-društvena udruga Ribaso.

Povijesni značaj Siverića

Razvoj Siverića usko je vezan uz eksploataciju ugljena, a njegovo rudarsko značenje tijekom Austro-Ugarske Monarhije bilo je ravno onome u Labinu. Godine 1875. mjesto je posjetio i car Franjo Josip I., čime je Siverić ušao u povijesne zapise kao važno rudarsko središte. Ubrzo nakon toga izgrađena je željeznička pruga prema Šibeniku i Splitu, a 1909. uvedena je električna energija putem hidrocentrale na Roškom slapu.

Siverić je imao razvijenu infrastrukturu, školu, kulturne i stambene objekte, a vrhunac doseže u poratnim godinama kada je u rudniku radilo više od dvije tisuće ljudi. No, zatvaranjem rudnika 1970-ih godina, gospodarstvo je zamrlo, a stanovništvo počelo iseljavati.

Danas u Siveriću živi oko 400 ljudi, uglavnom starije dobi, a mjesta za radno sposobne sve su rjeđa. Skup stoga ima i simboličnu dimenziju – potaknuti društvo na novu valorizaciju kulturno-industrijske baštine i osmisliti modele revitalizacije koji bi vratili život ovom nekadašnjem industrijskom ponosu Dalmatinske zagore.