Oglas
  1. Naslovnica
  2. Kultura
  3. Baština

Opisao ga u svom životnom djelu

'Tako je divan da liči na zrno bijelog bisera': Šibenik očima Evlije Čelebije, najpoznatijeg osmanskog putopisca

Ivo Glavaš
'Tako je divan da liči na zrno bijelog bisera': Šibenik očima Evlije Čelebije, najpoznatijeg osmanskog putopisca

'Grad je sazidan u obliku produženog peterokuta, od klesanog kamena i tako je divan da liči na zrno bijelog bisera'. Tako je o Šibeniku pisao glasoviti putopisac Evlija Čelebija, možda najpoznatiji Turčin svih vremena. Šibenik svojom ljepotom nije privlačio samo zapadne, kršćanske putopisce, nego i vodeće muslimanske svjetske putnike. Evlija Čelebija bio je najveći od njih.

Oglas

Šibenik je opisao u svom životnom djelu u 10 knjiga pod nazivom “Seyahatnama”, što prevedeno s turskog znači “Putopis”.

Tko je bio Evlija Čelebija?

Evlija Čelebija, punim imenom Evlija ibn Derviš Mehmed Zilli, zasigurno je najpoznatiji i najplodniji putopisac u povijesti Osmanskog Carstva. Njegova počasna titula “čelebija” u tadašnjem se osmanskom društvu koristila u istom značenju kao i riječ efendija, odnosno gospodin, a dodjeljivala se uglednim i obrazovanim ljudima. Prema islamskom kalendaru rođen je 10. dana mjeseca muharema 1020. godine, što po gregorijanskom kalendaru odgovara 25. ožujku 1611. godine. Na svijet je došao u samom središtu Carstva, Istanbulu, i to u imućnoj i elitnoj četvrti Kasim-paša. Od najranije mladosti pokazivao je iznimnu darovitost i ljubav prema učenju. Kao izvrstan učenik vrlo je brzo svladao islamsku svetu knjigu Kuran te je naučio cijeli tekst napamet, čime je stekao počasno zvanje hafiza, što se u islamskom svijetu oduvijek smatralo iznimnom čašću i velikim osobnim postignućem. Njegov talent nije prošao nezapaženo ni na najvišim razinama vlasti: tijekom nastupa u glasovitoj istanbulskoj Aja Sofiji 1636. godine zapazio ga je sam osmanski sultan Murat IV., koji ga je ubrzo pozvao na svoj dvor kako bi ondje nastavio školovanje i pripremio se za državnu službu.

Iako mu je obrazovanje na sultanovu dvoru otvaralo vrata visokih državnih funkcija, mladoga Evliju nemirnog i znatiželjnog duha nije privlačio suhoparan činovnički posao u carskoj administraciji. Umjesto sigurnosti dvorskih hodnika, odabrao je putovanja, istraživanja i neposredno upoznavanje prostranstava Osmanskog Carstva i susjednih europskih zemalja. Velik dio tih krajeva upoznao je sudjelujući u brojnim vojnim pohodima koje su Osmanlije poduzimali prema zapadnoj Europi, pri čemu su njihove postrojbe pustošile i prostore Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva te mletačke Dalmacije. Osim što je djelovao kao sudionik ratnih zbivanja, Evlija se istaknuo i kao vješt diplomat. Posebno se ističu njegovi pregovori s hrvatskim banom Nikolom Zrinskim, jednim od najopasnijih protivnika Osmanskog Carstva u tom razdoblju. Upravo je taj Nikola Zrinski ostao zapamćen u povijesti po glasovitom zimskom pohodu na Osmanlije, tijekom kojeg je sa svojim snagama prodro sve do Osijeka i ondje spalio čuveni Sulejmanov most preko rijeke Drave.

Šibenik je odolio i osmanskoj vojsci

Negdje oko 1660. godine dospio je Evlija Čelebija s osmanskom vojskom podno Šibenika. Divio se snazi Šibenika, opisujući kako su ga opsjedale razne vojske, ali ga nitko nije uspio osvojiti. Spomenuo je i teški poraz Mustafa-paša Tekelije pod Šibenikom desetak godina ranije u ljeto 1647. godine, početkom Kandijskog rata. To je bila najteža i najopasnija opsada Šibenika od strane Osmanlija. Čelebija je zaključio priču o osmanskoj opsadi Šibenika 1647. godine rečenicom: “Poslije toga Mlečani su uložili svu svoju snagu da utvrde ovaj grad pa su ga utvrdili kao Aleksandrov zid i taj prosti grad pretvorili u gazelu koja se spasila iz ruku lovca.” Vidi se da je Čelebija poznavao vojno-političke odnose na području Dalmacije, jer je mletačka vlast doista nešto prije njegovog dolaska podno Šibenika dovršila utvrđivanje grada. Iako Čelebija kaže da utvrde Šibenika nisu bile toliko jake, impresionirala ga je vatrena moć branitelja koji su imali mnoštvo topova i pušaka, a svi vanjski rovovi bili su minirani.

Nije se Čelebija bavio samo vojnim značenjem Šibenika. Napisao je kako su se oko Šibenika u vrtovima uzgajale masline, smokve, šipci, dunje i naravno vinova loza. Vidio je zvonike brojnih crkava i samostana. Vidio je, ali u Šibenik ušao nije. Ipak, u svim pojedinostima nije bio potpuno točno obaviješten: pogrešno je vjerovao da je Šibenik osnovao neki mletački knez, ne pomišljajući da su grad utemeljili Hrvati, premda je inače dobro poznavao riječi hrvatskog i jasno ga razlikovao od talijanskog jezika.

Putopis koji i danas otkriva povijest

Tek nedavno otkriven je izvorni rukopis Čelebijinog putopisa. Dosad smo se služili tiskanim izdanjem, dijelovi kojeg su 1896. godine počeli izlaziti u Istanbulu. Već prve znanstvene analize pokazale su da se rukopis dosta razlikuje od tiskanog izdanja. Tko zna što ćemo u budućnosti doznati o Evliji, ali i o Šibeniku.

Oglas

Ne zna se točno gdje i kad je umro Evlija Čelebija, ali to je moralo biti negdje odmah iza 1682. godine kad završava svoj putopis. Iako je imao brojne obiteljske veze i utjecaj na sultanovom dvoru, Evlija Čelebija ostao je običan čovjek. Volio je osobnu slobodu i nikad se nije ženio. Živio je praktički kao derviš, onako kako je oduvijek htio.

Zbog svega toga nemoguće je u nekoliko kratkih crtica obuhvatiti cjelokupno bogatstvo života i stvaralaštva Evlije Čelebije, čije djelo danas predstavlja neprocjenjiv povijesni, zemljopisni i kulturološki izvor za brojne narode Europe, Azije i Afrike. Njegovo značenje za svjetsku kulturu prepoznao je i UNESCO i 2011. godinu, na 400-tu godišnjicu rođenja, proglasio godinom Evlije Čelebije. Možda bismo ipak s nekoliko kratkih rečenica mogli opisati karakter Evlije Čelebije, karakter toliko različit od današnje ljudske težnje za materijalnim. Evlija Čelebija, rođen u luksuzu, obožavan na dvoru, mogao je imati sve. A imao je samo jednu želju - svoje djelo ostaviti svijetu.

U toj je namjeri u potpunosti uspio, podarivši budućim naraštajima jedinstveno svjedočanstvo o gradovima, ljudima i vremenu koje je zauvijek oblikovalo povijest Mediterana i Europe.

Oglas

Oglas
Najnovije vijesti
1
2
3
4
5
6
Oglas
Oglas
Oglas
/ IZ KATEGORIJE