Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Skrivena baština
Utvrda Cudato na Krki: Zaboravljeni srednjovjekovni čuvar Bilušića buka
Utvrda Cudato nalazi se visoko iznad kanjona rijeke Krke, nad slapom Bilušića buk, i predstavlja jednu od najslabije dokumentiranih srednjovjekovnih fortifikacija na području Nacionalnog parka Krka. Prema službenim podacima parka, Cudato je jedina utvrda uz Krku koju srednjovjekovni izvori ne spominju izravno, što njegovu prošlost čini posebno intrigantnom i daje prostor arheološkim i povijesnim interpretacijama.
Na desnoj obali rijeke Krke, u njezinu gornjem toku, visoko iznad slapa Bilušića buka, smjestila se srednjovjekovna utvrda Cudato – danas gotovo zaboravljen, ali povijesno iznimno intrigantan lokalitet. Riječ je o najmanje poznatoj utvrdi na Krki, ali i jedinoj za koju ne postoje izravni srednjovjekovni pisani izvori.
Utvrda je podignuta na isturenoj hridi s koje se pruža širok pogled na slap i sedrenu barijeru, a upravo je taj položaj bio ključan za njezinu funkciju. Prvi ju je opisao Grgur Urlić-Ivanović, dok je arheolog Stjepan Gunjača lokalitet kasnije rekognoscirao i zabilježio ostatke zidova. Gunjača je zaključio da se radi o manjem srednjovjekovnom utvrđenju, koje u svojim bilješkama naziva jednostavno – Grad.
Prema njegovoj interpretaciji, iz Cudata se nadzirao prijelaz preko sedrene barijere, što potvrđuje njegovu ulogu u sustavu kontrole riječnog toka Krke, koji je u srednjem vijeku imao i prometni i strateški značaj.
Utvrda bez zapisa
Točno vrijeme gradnje Cudata ostaje nepoznato. Budući da se ne spominje u srednjovjekovnim dokumentima, povjesničari mogu tek nagađati je li izostavljena iz izvora ili je bila poznata pod nekim drugim imenom. Najčešća pretpostavka jest da je sagrađena istodobno s ostalim utvrdama fortifikacijskog sustava rijeke Krke, koji je nastajao u burnom razdoblju sukoba moćnih plemićkih obitelji Šubić i Nelipić.
Najstariji trag iz 16. stoljeća
Najstariji pouzdan dokaz o postojanju utvrde potječe tek iz 16. stoljeća, kada je na karti kartografa Matea Pagana zabilježena pod imenom Cudato. Stoljeće kasnije ponovno se pojavljuje u mletačkim katastrima, ali pod drugim nazivima – Castel Vechio i Torre Antica, što dodatno upućuje na njezinu starost i tada već napuštenu ili sekundarnu ulogu.
Danas, iako skromnih ostataka i bez monumentalnosti poznatijih krčkih utvrda, Cudato zauzima posebno mjesto u kulturnoj baštini Nacionalnog parka Krka. Upravo zbog svoje slabe istraženosti i nedostatka pisanih izvora, ova utvrda ostaje jedna od najvećih povijesnih zagonetki Krke – nijemi svjedok vremena u kojem je rijeka bila granica, put i linija obrane.
