Dok se o žirjanskoj Gradini ipak povremeno govori, druga kasnoantička utvrda na otoku i dalje je gotovo nepoznata široj javnosti. Riječ je o Guštirni, odnosno Gustijerni, lokalitetu na jugoistočnom dijelu Žirja koji se povezuje s velikim bizantskim obrambenim sustavom iz 6. stoljeća, građenim u vrijeme cara Justinijana I. radi nadzora plovidbe istočnim Jadranom.
Guštirna se nalazi iznad uvala Mala Stupica i Kabal, oko 1,8 kilometara od Gradine. Dvije utvrde bile su u međusobnoj vizualnoj vezi, što znači da su mogle zajedno nadzirati pomorske pravce oko Žirja. Dok je Gradina bila orijentirana prema otvorenom moru i nadzoru plovidbe prema Kornatima, Guštirna je, prema tumačenjima arheologa, imala važnu ulogu u kontroli prometa Žirjanskim kanalom i međuotočnim prostorom prema Murteru.
Iako se danas na prvi pogled može činiti tek kao skup kamenih ostataka na uzvisini, riječ je o lokalitetu koji govori o vremenu kada je Bizant nastojao učvrstiti vlast nad istočnojadranskom obalom i osigurati važne pomorske rute. U tom su razdoblju na brojnim točkama uz obalu i na otocima podizane utvrde i osmatračnice, a Žirje je, zbog svojeg položaja, bilo jedna od ključnih točaka šibenskog akvatorija.
Utvrda na nepristupačnom položaju
Guštirna je izgrađena na brdu okruženom strmim liticama, pa joj je pristup bio znatno otežan gotovo sa svih strana. Lakši prilaz bio je moguć jedino sa zapadne i jugozapadne strane, pa su upravo ondje podignuti dodatni obrambeni elementi.
Arheološki opisi navode da je utvrda imala dva pojasa zidova, slično kao i susjedna Gradina. Vanjski zid predstavljao je svojevrsni predbedem, građen od velikih kamenih blokova slaganih bez veziva, dok su unutarnji perimetralni zidovi pratili konfiguraciju terena i na više se mjesta lomili i savijali.
Takav način gradnje jasno pokazuje da se vodilo računa o prilagodbi reljefu i obrambenoj funkciji utvrde. S njezina položaja pruža se širok pogled na more i prolaze između otoka, što dodatno potvrđuje njezinu stratešku važnost.
Zašto se smatra da nije dovršena?
Jedan od najzanimljivijih detalja vezanih uz Guštirnu jest pretpostavka da utvrda vjerojatno nikada nije u cijelosti dovršena.
Na to, prema stručnim opisima, upućuje činjenica da se vanjski bedem sastoji tek od jednoga reda pažljivo složenih kamenih blokova, kao da je gradnja trebala biti nastavljena još jednim slojem. Uz to su u blizini uočeni i pripremljeni kameni blokovi koji nisu ugrađeni, kao i tragovi vađenja kamena.
Zbog toga dio istraživača smatra da je gradnja prekinuta prije nego što je sustav u cijelosti završen. Unatoč tomu, položaj i sačuvani ostaci pokazuju da je riječ o ozbiljno zamišljenoj fortifikaciji, a ne tek o manjoj osmatračnici bez većeg značaja.
Nije, međutim, potpuno razjašnjeno je li Guštirna, makar i nedovršena, ipak neko vrijeme služila svojoj svrsi. U literaturi se spominje mogućnost da je barem djelomično mogla biti korištena za nadzor plovidbe.
Ime dobila po cisterni
Zanimljiv je i sam naziv lokaliteta. Prema stručnim tumačenjima, ime Guštirna ili Gustijerna povezano je s cisternom, odnosno spremnikom za skupljanje kišnice.

Naime, unutar utvrde zabilježeni su ostaci cisterne, što je na otoku poput Žirja, gdje je voda oduvijek bila dragocjena, bilo od presudne važnosti. Upravo je taj detalj vjerojatno ostao sačuvan i u imenu lokaliteta.
To dodatno pokazuje da utvrde na otocima nisu bile zamišljene samo kao obrambene građevine, nego kao mjesta na kojima je posada morala imati barem osnovne uvjete za boravak.
Dio zaštićene baštine Žirja
Guštirna je danas evidentirana kao kasnoantička utvrda i dio je zaštićene kulturne baštine. Iako nije među najpoznatijim arheološkim lokalitetima Šibensko-kninske županije, stručnjaci je već desetljećima prepoznaju kao važan dio bizantskog obrambenog sustava na istočnom Jadranu.
Upravo zato Guštirna zaslužuje više pozornosti, ne samo kao zanimljiv ostatak iz prošlosti, nego i kao lokalitet koji govori o strateškoj važnosti Žirja u kasnoj antici. Na malom i danas mirnom otoku, daleko od glavnih turističkih ruta, prije otprilike 1500 godina nalazila se točka s koje se nadzirao dio plovidbe srednjim Jadranom.
Za razliku od razvikanijih spomenika, Guštirna nema monumentalne zidine ni uređene posjetiteljske sadržaje, ali upravo u tome leži dio njezine posebnosti. Riječ je o gotovo skrivenom mjestu koje i danas čuva tragove vremena kada je more bilo ključ svega, trgovine, komunikacije i obrane.