Znanstvenica Ana Plenča približila umjetničko nasljeđe šibenskih benediktinki međunarodnim stručnjacima

Pedesetak stručnjaka iz područja povijesti umjetnosti, arhitekture, muzeologije i srodnih disciplina istražuje načine na koje umjetnost sudjeluje u oblikovanju identiteta, sustava vrijednosti i društvenih odnosa te kako kroz različite oblike umjetničkog djelovanja otvara prostor za dijalog, kritičko promišljanje i društvene promjene.

Prvoga dan skupa povjesničarka umjetnosti Ana Plenča održala je izlaganje "Benedictine Nuns in Šibenik - Heritage as the Preservation of Identity" („Benediktinke u Šibeniku – Baština kao očuvanje identiteta"). Akademska i stručna javnost imala je prigodu upoznati Benediktinski samostan sv. Luce kao važno središte umjetnosti, vjere i znanja u gradu, koje čuva vrijednu zbirku umjetničkih djela nastalih između 14. i 20. stoljeća. Ana Plenča promišlja arhitektonski i umjetnički identitet benediktinske zajednice u Šibeniku, njegovu transformaciju i očuvanje kroz 19. stoljeće, kao i važnost očuvanja tog identiteta do danas. Istraživanjem arhivske dokumentacije samostana, analizom promjena u njegovim arhitektonskim kompleksima i konzultacijama relevantnih povijesnih izvora o političkim i društvenim događajima grada Šibenika u 19. i 20. stoljeću, autorica prati transformacije umjetničkih identiteta koje je benediktinska zajednica – kao i cijeli grad – proživjela tijekom dva turbulentna stoljeća te kako je umjetnost pomogla oblikovati i očuvati njihov identitet.

Budući da su predavači i sudionici konferencije iz raznih zemalja s dva kontinenta te predstavljaju širok raspon akademskih i profesionalnih pozadina i faza karijere, mlada znanstvenica Ana Plenča još je jednom uspjela skrenuti pozornost javnosti na bogato umjetničko nasljeđe koje čuvaju koludrice Krešimirova grada.