Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Šibenik kroz povijest
Znate li što je šibenski lakat? Srednjovjekovna mjera i danas je uklesana u kamenu u centru grada
U vrijeme kada nije bilo metara, centimetara ni međunarodno standardiziranih mjera, Šibenčani su imali vlastitu. Zvala se šibenski lakat, a ovaj zanimljivi ostatak trgovačke i gospodarske povijesti grada i danas se može vidjeti uklesan u kamenu u šibenskoj povijesnoj jezgri.
Šibenski lakat, u povijesnim izvorima zabilježen i kao brachium Sibenici odnosno brazo Sibenichi, bio je lokalna jedinica za mjerenje dužine. Koristio se, među ostalim, u trgovini i svakodnevnom životu, u vremenu kada su gradovi i komune imali vlastite sustave mjera.
Prema znanstvenim istraživanjima povijesnih dalmatinskih mjera, jedan šibenski lakat iznosio je približno 58,5 do 60,6 centimetara, ovisno o razdoblju i načinu rekonstrukcije mjernog sustava. Povjesničar Josip Kolanović u radu o šibenskom metrološkom sustavu 15. stoljeća izračunao je vrijednost šibenskog lakta od oko 60,6 centimetara.
Šibenska mjera ostala zapisana u kamenu
Posebno je zanimljivo što o toj staroj mjernoj jedinici ne moramo učiti samo iz povijesnih dokumenata.
Njezina materijalna potvrda još se nalazi u samom centru Šibenika.
Na kamenom dovratniku nekadašnje palače Divnić na današnjem Trgu Medulića uklesane su dvije stare mjere, mletačka, označena kao „braço Veneziano“, i domaća, „brazo Sibenichi“. Uklesana šibenska mjera zapravo predstavlja dvostruki šibenski lakat, odnosno braconarij, dug približno 1,17 metara.
Na kamenu se mogu razaznati i manji urezi kojima je mjera podijeljena na dijelove. Suvremena mjerenja uklesanog šibenskog braconarija dala su duljinu od oko 1,175 metara, odnosno približno 58,75 centimetara za jedan lakat.
Takva javno dostupna mjera imala je vrlo praktičnu svrhu. U gradu u kojem se trgovalo različitom robom trebalo je imati referentnu vrijednost prema kojoj se moglo provjeriti koliko nešto zaista mjeri. Kamen nije mogao tako lako promijeniti dužinu ovisno o tome je li lakat koristio kupac ili trgovac.
Šibenik je imao cijeli svoj sustav mjera
Lakat pritom nije bio jedina posebna šibenska mjera.
Istraživanje šibenskog mjernog sustava iz 15. stoljeća navodi čitav niz jedinica. Šibenska stopa iznosila je približno 30,3 centimetra, šibenska pertika oko 1,213 metara, a šibenski sežanj ili paš oko 2,426 metara. Postojale su i posebne mjere površine, poput šibenskog gonjaja.
To pokazuje koliko je mjerenje bilo važno za funkcioniranje srednjovjekovne komune, od trgovine i graditeljstva do zemljišnih poslova.
Šibenik je početkom 15. stoljeća došao pod vlast Venecije, a s njom su postupno dolazile i mletačke mjere. Jedan stručni rad navodi kako je lokalni šibenski lakat bio u uporabi prije 1436. godine, kada su uvedene mletačke mjere.
Upravo je zato posebno zanimljivo što su na šibenskom kamenu ostale jedna uz drugu sačuvane domaća i mletačka mjera, kao mali zapis promjene vlasti, trgovine i svakodnevnog života grada.
Detalj pokraj kojeg mnogi prolaze ne primjećujući ga
Šibenski lakat danas je jedan od onih sitnih detalja stare gradske jezgre koji lako promaknu čak i ljudima koji su njome prošli tisuću puta.
Grad Šibenik svojedobno ga je uvrstio među posebne povijesne detalje jezgre koji su označeni turističkom signalizacijom, zajedno sa šibenskim rebusom, kamenim posudicama za pse, prvom gradskom česmom, stupom srama i starim portalima.
I možda upravo u tome leži njegova najveća zanimljivost.
Dok danas bez razmišljanja iz džepa izvučemo metar ili dimenzije provjerimo mobitelom, prije nekoliko stoljeća Šibenčanin je točnu mjeru mogao provjeriti – na komadu kamena u srcu grada.
