Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!'Problem nisu kazne, nego činjenica da ih mnogi izbjegnu'
Crni vikend u prometu: U 48 sati u Hrvatskoj poginulo 10 ljudi
Niz teških prometnih nesreća koje su tijekom samo 48 sati odnijele deset života ponovno je otvorio pitanje sigurnosti na hrvatskim cestama. Prometni stručnjak Željko Marušić smatra kako se ovakve tragedije ne mogu promatrati kao pojedinačni incidenti, već kao posljedica dugogodišnjih problema u sustavu nadzora i kažnjavanja prometnih prekršaja.
Prema njegovim riječima, ključni problem nije u visini kazni, nego u tome koliko su one izvjesne i neizbježne za vozače koji krše prometna pravila.
Rizično ponašanje postalo je prihvatljiv rizik
Marušić ističe kako vozači vrlo dobro procjenjuju kolika je vjerojatnost da će biti uhvaćeni u prekršaju. Kada nadzor nije stalan i sveobuhvatan, a sankcije nisu brze i sigurne, dio vozača počinje svjesno preuzimati rizik, piše Autoportal.
Najčešći oblici takvog ponašanja su prekoračenje brzine, agresivna pretjecanja, nedržanje sigurnosnog razmaka te ignoriranje prometne signalizacije i pravila.
Posebno zabrinjava situacija s motociklistima, koji i dalje spadaju među najrizičnije skupine sudionika u prometu. Marušić upozorava na učestale slučajeve vožnje znatno iznad dopuštene brzine, opasna pretjecanja te prikrivanje ili uklanjanje registarskih pločica kako bi se izbjegla identifikacija.
Brzina ostaje glavni uzrok najtežih nesreća
Prometni stručnjak naglašava kako je upravo prekoračenje brzine najčešći zajednički nazivnik prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama.
Posebno su opasna prekoračenja veća od 40 kilometara na sat iznad dopuštene brzine, koja prema hrvatskom zakonodavstvu mogu predstavljati i kazneno djelo obijesne vožnje.
Ipak, upozorava da ni najbolji zakoni neće imati učinka ako se ne provode dosljedno i bez iznimki.
Primjer D8 pokazuje da sustav može funkcionirati
Kao primjer uspješne prometne politike Marušić navodi državnu cestu D8 na dionici između Splita i Omiša.
Nekada poznata kao "cesta smrti", ta je prometnica nakon postavljanja sustava stacionarnih kamera za nadzor brzine doživjela značajno smanjenje broja teških prometnih nesreća. Zanimljivo je da pritom nisu provedeni veći infrastrukturni zahvati.
Kako ističe, nije se promijenila cesta, nego ponašanje vozača koji su znali da ih nadzor prati tijekom cijele vožnje.
S druge strane, brojne opasne prometnice i dalje nemaju kontinuirani automatski nadzor, zbog čega vozači stječu dojam da mogu nekažnjeno kršiti pravila.
Pet hitnih mjera za spašavanje života
Marušić smatra da Hrvatska hitno mora provesti pet ključnih mjera kako bi se smanjio broj poginulih na cestama, piše Autoportal.
Prva je značajno povećanje broja stacionarnih radara i sustava za mjerenje prosječne brzine na državnim i regionalnim cestama.
Druga se odnosi na strože sankcioniranje motociklista koji manipuliraju registarskim oznakama, pri čemu predlaže minimalnu kaznu od 1.000 eura te mogućnost oduzimanja motocikla u težim slučajevima.
Treća mjera je dosljedna primjena zakonskih odredbi koje se odnose na obijesnu vožnju i ekstremna prekoračenja brzine.
Kao četvrtu mjeru navodi primjenu modela nadzora kakav je uspostavljen na dionici D8 Split – Omiš i na drugim prometno opasnim lokacijama diljem Hrvatske.
Peta mjera odnosi se na poseban režim nadzora za motocikliste i druge rizične skupine vozača, uz pojačane kontrole tijekom turističke sezone i nultu toleranciju prema najopasnijim prometnim prekršajima.
Sustav mora učiniti kršenje pravila neisplativim
Govoreći o deset poginulih osoba u samo dva dana, Marušić upozorava da se ne radi o izoliranom slučaju, nego o ozbiljnom upozorenju na stanje sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj.
Smatra kako rješenje nije samo u donošenju novih zakona, već prije svega u njihovoj dosljednoj provedbi i stvaranju sustava u kojem će kršenje prometnih pravila postati neisplativo, a sigurna vožnja jedina razumna opcija za sve sudionike u prometu.