Teška prometna nesreća u Splitu, u kojoj su se nakon sudara motocikla i automobila zapalila oba vozila, ponovno je otvorila pitanje kako pomoći osobi zahvaćenoj plamenom. Jednog od troje teško ozlijeđenih sudionika nesreće prisebna je osoba uspjela ugasiti vatrogasnim aparatom. Liječnici, vatrogasci i Crveni križ objašnjavaju što u takvim situacijama treba učiniti, a što može dodatno ugroziti unesrećenog.
Nesreća se dogodila 8. studenoga na križanju Dubrovačke i Velebitske ulice u Splitu, a zbog težine ozljeda ponovno je upozorila na važnost poznavanja osnovnih postupaka prve pomoći.
Predstojnik Zavoda za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju i opekline KBC-a Split Josip Banović ističe da sredstvo iz vatrogasnog aparata nije pogodno za opečenu kožu, ali da u situaciji kada osoba gori nema vremena za traženje idealnog rješenja.
– Sredstvo iz aparata nije prijatelj rane i ne čini joj dobro – upozorio je Banović, naglašavajući da je gašenje plamena u tom trenutku presudno za spašavanje života.
Odugovlačenje može dovesti do mnogo težih opeklina, pa i smrtnog ishoda. Ipak, osoba koja pruža pomoć najprije mora procijeniti opasnost i paziti da pritom ne ugrozi sebe.
Što učiniti ako se na osobi zapali odjeća?
Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Split Mario Mikas objašnjava da svaka situacija zahtijeva drukčiju procjenu, osobito kod prometnih nesreća u kojima mogu sudjelovati vozila s različitim vrstama pogona.
Ako se zapali odjeća na osobi, plamen se može ugasiti prekrivanjem dekom ili debljom tkaninom. Osoba kojoj gori odjeća treba se zaustaviti, spustiti na tlo, zaštititi lice i kotrljanjem pokušati ugasiti vatru.
Za gašenje se može koristiti i voda, ako je to sigurno s obzirom na izvor požara. U hitnim situacijama može pomoći i vatrogasni aparat, premda sredstvo za gašenje nije namijenjeno izravnom dodiru s ozlijeđenom kožom.
Vatrogasci upozoravaju i da je korisno unaprijed upoznati način rada aparata. Za početno gašenje požara na vozilima najčešće se koriste aparati s prahom, dok se aparati s ugljikovim dioksidom upotrebljavaju za određene požare električnih uređaja i instalacija. Ugljikov dioksid može biti opasan u zatvorenim prostorima.
Opeklinu hladiti vodom, ne skidati zalijepljenu odjeću
Nakon što se plamen ugasi i unesrećena osoba premjesti na sigurno, potrebno je započeti hlađenje opečenog dijela tijela.
Voditeljica Kluba mladih, volontera i zdravstvenih programa splitskog Crvenog križa Ivana Miličević preporučuje hlađenje vodom tijekom deset minuta, nakon čega opeklinu treba zaštititi sterilnim aluplastom i učvrstiti zavojem.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, za manje toplinske opekline često se preporučuje oko 20 minuta hlađenja hladnom tekućom vodom, kada je to sigurno. Pritom ostatak tijela treba održavati toplim kako ne bi došlo do pothlađivanja.
Odjeću koja se zalijepila za opečenu kožu ne smije se nasilno uklanjati, kao ni probijati nastale mjehure. Na opekline se ne stavlja led, maslac, ulje ili pasta za zube.
Kod težih opeklina potrebno je odmah pozvati hitne službe na 112 ili hitnu medicinsku pomoć na 194. Do njihova dolaska treba ostati uz ozlijeđenu osobu, pratiti njezino stanje i pokušati je smiriti.
Znanje prve pomoći treba redovito obnavljati
Iz splitskog Crvenog križa upozoravaju da građani često poznaju osnovne postupke prve pomoći, ali kako ih rijetko primjenjuju, s vremenom ih zaboravljaju.
Zato se organiziraju besplatne edukacije na kojima se mogu obnoviti znanja i uvježbati postupci za izvanredne situacije.
Splitski vatrogasci godišnje provode između 80 i 90 vježbi evakuacije u vrtićima i školama, upravo kako bi djeca i odrasli naučili reagirati bez panike.
Nesreća u Splitu pokazala je koliko je važna brza reakcija ljudi koji se zateknu na mjestu događaja. Nekoliko sekundi u kojima se spriječi daljnje izlaganje plamenu može bitno utjecati na težinu ozljeda i izglede za preživljavanje.
