OBJAVA: 24.07.2019, 17:55h   •   IZMJENA: 24.07.2019, 18:13h   komentara   •     ISPIŠI

Digli cijene 100 posto, kaznio ih AZTN

Razotkrivene šibenske firme koje prazne septičke jame: Kažnjene Daska, Krtolin, Jole, Garma-promet i Kula


  Ilustracija Razotkrivene šibenske firme koje prazne septičke jame: Kažnjene Daska, Krtolin, Jole, Garma-promet i Kula
PIŠE M.K.
24.07.2019, 17:55h

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) otkrila je zakonom zabranjeni sporazum između pet poduzetnika sa šibenskog područja koji se bave pražnjenjem septičkih jami. Po AZTN-u, obrtnici su dogovarali cijene usluga crpljenja, odvoza i zbrinjavanja otpada iz septičkih jama. Tvrtke su dogovorom povisile cijene usluga za više od 100 posto u odnosu na dotadašnje čime su konkurenciju zamijenile kooperacijom na štetu potrošača. Kažnjeni s ukupno sa 141.000 kuna. Riječ je o firmi Daska d.o.o. te obrtima Krtolin, Jole, Garma-promet i Kula.

 

 

 

Piropćenje AZTN-a objavljeno na njihovim internet stranicama prenosimo u cijelosti.

‘Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) utvrdila je da su četiri obrtnika i jedno trgovačko društvo sa šireg šibenskog područja dogovorom o cijenama usluga crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama sklopili zabranjeni sporazum u smislu Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja te im je izrekla upravno-kaznenu mjeru u ukupnom iznosu od 141.000 kuna.

AZTN-u je informaciju o postojanju mogućeg zabranjenog sporazuma dostavila fizička osoba koja je navela imena pet poduzetnika sa šibenskog područja koji pružaju usluge crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama, a koji pružaju te usluge po istoj cijeni te su se dogovorili da cijene usluga povećaju za više od 100 posto u odnosu na dotadašnje, što je potkrepljeno fotografijom cjenika.

AZTN je proveo ispitivanja stanja na tom tržištu i utvrdio postojanje dostatnih indicija za pokretanje postupka protiv poduzetnika Daska d.o.o. te obrta Krtolin, Jole, Garma-promet i Kula.

Navedeni poduzetnici, iako međusobni konkurenti, na natječaju za dodjelu koncesije za područje Grada Šibenika istog su dana podnijeli sadržajno identične ponude što je predstavljalo indiciju o postojanju zabranjenog sporazuma. Cjenik koji je nastao u razdoblju između 18. kolovoza 2016. i 3. listopada 2016. predstavlja izravan dokaz postojanja zabranjenog sporazuma. Stoga je 3. listopada 2016. utvrđen kao datum nastanka predmetnog zabranjenog sporazuma.

AZTN je na temelju očitovanja, dokaza i činjenica prikupljenih u postupku utvrdio da su navedeni poduzetnici sklopili zabranjeni sporazum o cijenama na mjerodavnom tržištu pružanja usluga crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama na širem šibenskom području te da je trajanje sporazuma bilo u razdoblju od listopada 2016. do veljače 2019.

Konkretno je utvrđeno da su se navedeni poduzetnici dogovarali i usklađivali svoje djelovanje na tržištu te da Cjenik za odvoz i zbrinjavanje fekalnih voda kojim su određene cijene predmetnih usluga za 26 mjesta na širem šibenskom području, koji sadrži pečate i potpise četiri od pet navedenih poduzetnika, predstavlja teško ograničenje tržišnog natjecanja odnosno zabranjeni sporazum u smislu odredbi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

Za utvrđenje postojanja zabranjenog sporazuma nije od značaja je li Cjenik u praksi primjenjivan jer je nesporno utvrđeno da su stranke u postupku Cjenik donijele zajednički. S obzirom na navedeno, AZTN ističe da zabranjeni sporazum postoji i u slučaju dogovora između poduzetnika u odnosu na samo neki od elemenata cijene. Stoga, za postojanje zabranjenog sporazuma u konkretnom slučaju nije odlučna činjenica jesu li poduzetnici naplaćivali u potpunosti jednaku prodajnu cijenu usluga.

Svojim su dogovorom ti poduzetnici potpuno isključili neizvjesnost glede budućeg ponašanja svojih konkurenata na tržištu. Drugim riječima, konkurenciju su svjesno i namjerno zamijenili kooperacijom, čime su na štetu potrošača isključili tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.

Prilikom određivanja iznosa upravno-kaznene mjere AZTN je u obzir uzeo u obzir težinu, opseg i vrijeme trajanja kao i utvrđene olakotne i otegotne okolnosti. AZTN je poduzetniku Daska izrekao upravno–kaznenu mjeru u iznosu od 53.000 kuna, poduzetniku Krtolin u iznosu od 28.000 kuna, poduzetniku Jole u iznosu od 26.000 kuna, poduzetniku Garma-Promet u iznosu od 14.000 kuna te poduzetniku Kula upravno–kaznenu mjeru u iznosu od 10.000 kuna. Pritom je AZTN već ranije, zbog nesuradnje s AZTN-om, poduzetniku Jole u posebnom postupku izrekao upravno-kaznenu mjeru od 10.000 kuna.

Iznosi upravno-kaznenih mjera utvrđuju se u postotku samo od prihoda poduzetnika ostvarenih na predmetnom mjerodavnom tržištu, a ne od njihovih ukupnih prihoda. AZTN smatra da će se izrečenim upravno-kaznenim mjerama postići preventivni učinak kod poduzetnika kojima su sankcije izrečene, ali i ostvariti opći preventivni učinak kojim se drugim poduzetnicima šalje upozorenje da se ne upuštaju u povrede propisa o tržišnom natjecanju.’, piše u priopćenju AZTN-a.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK