Nakon što je ranije zatvorena poslovnica PBZ-a, 15. listopada vrata će zatvoriti i OTP banka pa Drniš ostaje bez ijedne klasične bankovne poslovnice. Odluka je izazvala brojne reakcije građana, posebno zbog starijih stanovnika i onih koji ne koriste internetsko bankarstvo, a dio bankovnih poslova ubuduće bi mogli obavljati i preko Hrvatske pošte.
Dok se posljednjih godina sve veći dio bankovnih poslova seli na mobitele i računala, stanovnici Drniša uskoro će se suočiti s konkretnom posljedicom tog procesa – u gradu više neće imati niti jednu bankovnu poslovnicu.
Nakon ranijeg zatvaranja PBZ-a, s radom će 15. listopada prestati i poslovnica OTP banke. Za Drnišane kojima je potreban odlazak na šalter to znači da će određene bankovne poslove morati obavljati u drugim gradovima ili potražiti alternativu u uslugama koje pruža Hrvatska pošta.
Vijest je izazvala popriličnu raspravu na popularnoj Facebook stranici 'Drniš & oko Drniša', gdje su se u komentarima vrlo brzo otvorila pitanja koja nadilaze samo zatvaranje jedne poslovnice.
– Prvo PBZ, sad OTP... Dakle, Drniš neće imati niti jednu ekspozituru banke! Onda za sve 'sitnice' treba ići put Knina ili Šibenika... pa je li to normalno? A što je sa starijim ljudima koji ne koriste internetsko bankarstvo? – napisala je jedna Drnišanka.
Posebno je istaknula kontrast između čestih poruka o potrebi razvoja manjih sredina i stvarnosti u kojoj iz njih nestaju usluge na koje su stanovnici desetljećima navikli.
– Stalno govorimo o razvoju ruralnih područja, ostanku ljudi i ravnomjernom razvoju Hrvatske, a istodobno nam se jedna po jedna osnovna usluga iz grada povlači – navela je.
Sudeći prema ostalim komentarima, sličan osjećaj dijeli popriličan broj stanovnika. Jedan građanin napisao je kako 'malo po malo postajemo malo veće selo', dok je druga komentatorica zaključila: 'Malo pomalo i neće ostati ništa u gradu.'
Neki su cijelu situaciju pokušali okrenuti na šalu. Jedna Drnišanka napisala je: 'Evo još da apoteku zatvore pa možemo spustiti zastor', dok je drugi komentator poručio da onda neće ni vraćati ono što je u banci podigao na deset godina.
– Što će vam banka, ako imate para, a ne znate di ćete s njima, javite se meni – našalila se još jedna komentatorica.
Nisu svi na 'ti' s online bankarstvom
Problem u Drnišu pritom nije samo pitanje nekoliko tisuća stanovnika gradskog središta. Na administrativnom području Grada Drniša prema posljednjem popisu stanovništva živi 6.276 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja na velikom prostoru drniškog kraja.
Riječ je i o području koje je u dva desetljeća izgubilo velik broj stanovnika. Godine 2001. na području Grada Drniša živjelo je 8.595 stanovnika, deset godina poslije 7.498, a prema popisu iz 2021. godine 6.276. To znači da je u samo dvadeset godina broj stanovnika smanjen za više od 2.300.
U takvoj demografskoj strukturi posebno je važno pitanje starijih građana. Digitalizacija bankarstva mnogima je olakšala svakodnevicu – računi se mogu platiti iz dnevnog boravka, novac prebaciti u nekoliko sekundi, a velik broj poslova obaviti bez čekanja u redu. Međutim, nisu svi građani na 'ti' s aplikacijama, pametnim telefonima i internetskim bankarstvom.
Za dio njih razgovor s bankovnim službenikom i dalje je najjednostavniji, a ponekad i jedini način na koji znaju riješiti određeni financijski posao. Upravo će oni najviše osjetiti nestanak posljednje bankovne poslovnice iz grada.
Dio poslova moguće obaviti i u pošti
Potpuni nestanak bankovnog šaltera ipak ne znači da će za svaku uplatu, isplatu ili financijsku uslugu nužno trebati putovati u Šibenik ili Knin. Dio poslova moguće je obavljati preko Hrvatske pošte, koja pruža niz platnih i financijskih usluga, od plaćanja računa i uplata do isplate gotovine i drugih usluga, ovisno o banci i vrsti posla.
Pošta tako može preuzeti dio uloge koju je dosad imao klasični bankovni šalter, posebno kada je riječ o jednostavnijim transakcijama. Ipak, ona ne može zamijeniti bankovnu poslovnicu za sve usluge, pa će za određene poslove i dalje biti potreban odlazak u poslovnicu banke izvan Drniša.
Zbog toga zatvaranje posljednje banke nije samo pitanje promjene poslovne politike jedne financijske institucije. Za grad koji sa svojim naseljima ima više od šest tisuća stanovnika riječ je o još jednoj usluzi koja se fizički udaljava od građana.
Jedan komentar iz rasprave možda najbolje opisuje smjer u kojem stvari idu: 'Malo po malo sve ide digitalno.'
Za mlađe i digitalno pismenije stanovnike to će vjerojatno značiti tek još jedan razlog više za korištenje aplikacije. Za dio starijih Drnišana, međutim, nakon 15. listopada najbliži bankovni šalter više neće biti u njihovom gradu.
