Središte kulturnog života grada: Prva čitaonica u Drnišu otvorena je na današnji dan prije 159 godina

Podatke o osnivanju donosi dr. Karlo Kosor u članku Drniš u ogledalu tiska za hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji (1860.–1921.), objavljenom u Zborniku Kačić 1976. godine.

Inicijativa za osnivanje čitaonice pokrenuta je u drugoj polovici 1866. godine na poticaj hrvatske općinske uprave. Već početkom prosinca iste godine prijavilo se 40 potpisnika, čime je društvo praktički bilo osnovano. Izabran je privremeni odbor od tri člana sa zadaćom pronalaska prikladnih prostorija, sklapanja pogodbi i nabave namještaja, kao i odbor za izradu društvenog pravilnika. Svrha društva bila je njegovanje hrvatskog jezika i rad na poboljšanju socijalnih prilika stanovništva.

Na dan otvorenja, u podne 25. veljače 1867., okupili su se članovi društva, a prvi predsjednik, fra Mate Mlinar, drniški dekan, održao je govor na hrvatskom jeziku. Nakon njega govorio je općinski tajnik i odvjetnik dr. Forlani na talijanskom jeziku. Navečer je održan svečani ples uz goste iz Knina i Šibenika, čime je događaj dobio i širi društveni značaj.

Tijekom godina djelovanja čitaonica je prolazila kroz uspone i padove. Potkraj 1877. godine bila je zapuštena zbog nemarnosti dijela članova, no već 1878. dolazi nova uprava koja stabilizira rad društva. Na prijedlog Mihe Čovića Plenkovića 28. prosinca 1878. izabrana je nova uprava: predsjednik Paško Skelin, potpredsjednik Marko Živković Šupuk te tajnik i blagajnik Nikola Vežić. Pod njihovim vodstvom čitaonica ponovno napreduje i postaje središte okupljanja drniških domoljuba. Nakon tragične smrti dr. Mate Grubišića 1886. godine osniva se nova „Hrvatska čitaonica“ sa svrhom buđenja hrvatske svijesti.

Početkom veljače 1898. u Drnišu je osnovana i „srpsko-autonomaška čitaonica“, a početkom 1911. godine u gradu djeluju „Hrvatska čitaonica“ i „Hrvatska petropoljska čitaonica“, koje su odražavale tadašnje političke podjele.

Čitaonice su u 19. i početkom 20. stoljeća bile središta kulturnog života grada. U njima su se održavale priredbe, sastanci, kazališne predstave, obilježavali važni datumi i upućivale čestitke. Tako je, primjerice, 1874. godine sudac Vinko Milić kao predsjednik čitaonice uputio čestitku povodom otvorenja Sveučilišta u Zagrebu. U prostorijama čitaonice 17. veljače 1878. prvi je put nastupilo i „Dramatičko društvo“ pod vodstvom Nikole Vežića.

Nakon Drugog svjetskog rata u Drnišu se razvija mreža knjižnica pri mjesnim odborima i kotarevima, a Narodna knjižnica Drniš djeluje od studenog 1964. godine. Bila je smještena na glavnom gradskom trgu Poljani, u prostoru podijeljenom između knjižnice, čitaonice i šahovskog kluba. Čitaonica je bila iznimno posjećena, mjesto informiranja, druženja i razmjene mišljenja.

Od 16. ožujka 1968. knjižnica djeluje kao gradska knjižnica pri Centru za kulturu, a neposredno prije Domovinskog rata seli u zgradu Doma kulture. Do rujna 1991. knjižni fond brojao je oko 20 tisuća svezaka. Tijekom okupacije Drniša fond je u potpunosti uništen, a prostor devastiran. Nakon Domovinskog rata knjižnica se obnavlja sredstvima Ministarstva kulture, a prostor i fond postupno se vraćaju u funkciju.

Odluka o osnivanju samostalne ustanove pod nazivom Narodna knjižnica – Drniš donesena je 15. prosinca 1999. godine. Danas, 159 godina nakon osnutka prve čitaonice, drniška knjižnica nastavlja tradiciju koja je započela davne 1867. godine – kao mjesto znanja, kulture i susreta svoje zajednice.

Izvor: Narodna knjižnica Drniš