Nakon što je javnost šokirao slučaj nezakonitog odlaganja pasnog otpada u Gospiću, nova upozorenja o mogućem dugogodišnjem onečišćenju stižu iz Promine. Ugruga Hrvatski krški pašnjaci tvrdi da se u napuštenom rudniku boksita kod Oklaja već 18 godina nalazi oko 1.500 tona potencijalno opasnog otpada, dok iz Općine Promina poručuju da za dio iznesenih tvrdnji nema stručnih dokaza te da se stvarno stanje može utvrditi tek ciljanim analizama tla i voda.
Prema njihovim navodima, tadašnja analiza Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ pokazala je da je riječ o otpadu koji je kancerogen, mutagen i otrovan. Navode i da je Državni inspektorat tada naložio njegovo uklanjanje, no sanacija, tvrde, do danas nije provedena.
Upozoravaju da se otpad nalazi u kršu, u blizini rijeke Krke i izvorišta pitke vode te u kontaktnoj zoni Nacionalnog parka Krka. Ističu i da, prema njihovim saznanjima, nikada nije provedena analiza tla i vode kojom bi se utvrdilo postoji li onečišćenje.
Također, traže odgovore o tome što se sve tijekom godina odlagalo u napuštena rudnička okna, zašto sanacija nije provedena te kada će se napraviti analiza tla i vode, a od nadležnih institucija traže hitno uzorkovanje, zapečaćenje spornih jama i rudnika te javnu objavu rezultata analiza.
Općina: Problem smo naslijedili
Odgovore na navode Hrvatskih krških pašnjaka zatražili smo od Općine Promina te Fonda za zaštitu okoliša. Iz Općine su odgovorili te istaknuli kako se slučaj nezakonitog odlaganja otpada o kojem je riječ dogodio 2008. godine, pet godina prije nego što je Tihomir Budanko 2013. godine preuzeo dužnost načelnika.
Kako navode, aktualna općinska vlast problem je naslijedila, zajedno s brojnim drugim neuređenim rudarskim prostorima i divljim odlagalištima na području Općine. Tijekom Budankova mandata, tvrde, nisu se bavili samo jednom lokacijom, već su naručili geodetski snimak evidentiranih nelegalnih odlagališta, utvrdili zemljišne čestice, od Hrvatskih šuma zatražili sanaciju državnog zemljišta, a na više lokacija Općina je vlastitim sredstvima uklanjala otpad i plaćala radove.
Budanko: 'Za ovakve tvrdnje trebaju postojati dokazi'
- Facebook stranica ‘Hrvatski krški pašnjaci’ otišla je mnogo dalje u cilju sijanja straha i panike: bez objavljenog stručnog nalaza povezala je taj otpad s PFAS spojevima, trovanjem Krke, izvorištima pitke vode i malignim bolestima. Od Općine ste s pravom tražili odgovore i dokaze. Isti kriterij morao bi vrijediti i za autore tvrdnji. Na Facebooku je jednostavno objaviti da je Krka otrovana, spomenuti rak i zdravlje djece, a zatim od prozvane strane tražiti da dokazuje suprotno. Ozbiljno informiranje mora počivati na provjerljivim činjenicama i istim standardima za sve uključene strane- kazao nam je načelnik Općine Promina Tihomir Budanko koji nam je za sve i dostavio dokumentaciju.
Također, ne osporava da je 2008. godine u napuštenom rudarskom prostoru nezakonito odložen otpad niti umanjuje potrebu za utvrđivanjem njegova današnjeg stanja. Međutim, odbacuje tvrdnje da je bez stručnih analiza moguće povezivati taj otpad s PFAS spojevima, onečišćenjem Krke, izvorištima pitke vode ili malignim bolestima.

Što je Općina poduzela proteklih godina?
Prema dokumentaciji koju su dostavili, Općina je još 2015. godine o vlastitom trošku naručila geodetski snimak evidentiranih nelegalnih odlagališta, a godinu kasnije ugovorila i platila uklanjanje, mljevenje i separaciju otpada na više lokacija na području Bogatića, Mratova i Kumanova.
Iste godine Ministarstvo gospodarstva osnovalo je Povjerenstvo za utvrđivanje mjera osiguranja rudarskim radovima otkopanih prostora, a Budanko je imenovan njegovim članom. Budući da tijekom deset mjeseci nije dobio poziv na sjednicu, načelnik je u rujnu 2018. Ministarstvu uputio požurnicu, upozoravajući na moguće opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš.
Daljnji koraci uslijedili su 2024. godine, kada je Općinsko vijeće donijelo Odluku o sanaciji neaktivnih eksploatacijskih polja, a Općina je Ministarstvu podnijela formalni zahtjev za pokretanje postupka tehničke sanacije. Tijekom 2025. pribavljeni su posebni uvjeti i ograničenja za sanaciju eksploatacijskih polja Čveljo dolac, Krste Radas i Mamutovac, uz uključivanje nadležnih državnih tijela, Hrvatskih voda te institucija zaduženih za zaštitu prirode i ekološke mreže Krke i okolnog platoa.
Naglašavaju da postupak tehničke sanacije još traje, ali i da dokumentacija, jasno pokazuje kako su tijekom Budankova mandata poduzimane konkretne aktivnosti vezane uz evidentiranje i sanaciju brojnih lokacija s otpadom.

Priznaju: Nemaju potvrdu da je otpad uklonjen
Kada je riječ o samom otpadu odloženom 2008. godine, Općina kaže da ne raspolaže cjelovitom i aktualnom evidencijom iz koje bi se moglo utvrditi što se danas nalazi u svakom rudničkom oknu, u kojoj količini i kakav je kemijski sastav materijala. Također nemaju službeni dokument kojim bi bilo potvrđeno da je konkretan otpad iz 2008. u cijelosti uklonjen i da je lokacija sanirana.
U Izvješću o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2024. godinu evidentirano je 19 lokacija odbačenog otpada na području Općine Promina. No, iz Općine naglašavaju kako to izvješće nije kemijska analiza rudničkih okana te ne može odgovoriti na pitanje o točnom sastavu otpada odloženog prije 18 godina.
Stanje se, navode, može utvrditi jedino stručnim pregledom lokacije, određivanjem količine i prostornog obuhvata otpada te laboratorijskom analizom uzoraka.
Bez analiza nema odgovora o utjecaju na Krku
Kada je riječ o mogućem onečišćenju tla i voda, iz Općine priznaju da nemaju rezultate ciljanih analiza tla, podzemnih i površinskih voda neposredno uz predmetnu lokaciju nakon 2008. godine. Zbog toga, kako navode, trenutačno nema stručne osnove za tvrdnju da je otpad onečistio Krku ili izvorišta pitke vode, ali se njegov utjecaj bez ciljanog uzorkovanja ne može ni konačno isključiti.
Tražit će podatke o PFAS-u i uzorkovanje
- No, od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije i Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik zatražit ćemo podatke o tome jesu li uzorci s područja Promine analizirani na PFAS spojeve, kada su uzeti i kakvi su bili rezultati. Procjenu postojanja neposredne zdravstvene ili okolišne opasnosti i hitnosti postupanja moraju donijeti nadležne javnozdravstvene, vodnogospodarske i okolišne institucije na temelju stručnih podataka. Međutim, uzimajući u obzir starost slučaja, nedostatak potpune evidencije, obilježja krškog terena i opravdanu zabrinutost stanovnika, Općina smatra da postoji dovoljno razloga za ciljano uzorkovanje tla te podzemnih i površinskih voda u mogućoj zoni utjecaja predmetne lokacije – kazali su iz Općine te dodali da ako analize pokažu problem, svakako će bez odgode provesti odgovarajuće mjere, a ako ga ne pokažu, rezultate također treba javno objaviti kako bi se otklonila neopravdana zabrinutost stanovnika.
Kao što smo ranije i spomenuli, Fondu za zaštitu okoliša smo također poslali upit, njihovu rekaciju nismo još dobili, a objavit ćemo je naknadno.