Pitke vode bi moglo ponestati u par država u Europi, Hrvatska ima drugačiji problem

U Europi traje jedan od najintenzivnijih toplinskih valova posljednjih godina. Temperature u brojnim državama prelaze 40 Celzijevih stupnjeva, izdana su crvena upozorenja, raste opasnost od požara, a stručnjaci upozoravaju da bi pojedine zemlje ovoga ljeta mogle imati ozbiljne probleme s opskrbom pitkom vodom. Toplinski val, koji meteorolozi opisuju kao posljedicu snažne toplinske kupole, posljednjih je dana oborio brojne temperaturne rekorde u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama Beneluxa. Vrućina se sada premješta prema središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, uključujući Balkan, gdje se tijekom sljedećih dana očekuju temperature između 40 i 42 stupnja.

Dok se Europa bori s rekordnim temperaturama, stručnjaci upozoravaju na još jedan problem koji bi mogao postati jednako ozbiljan, a to je nestašicu vode. Podaci Eurostata i Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuju kako se na razini Europske unije prosječno koristi oko 5,8 posto raspoloživih obnovljivih izvora slatke vode. Međutim, prosjek skriva velike razlike među državama. Najkritičnija situacija je na Cipru, gdje se tijekom godine koristi čak 72 posto svih raspoloživih zaliha slatke vode, dok tijekom ljeta ta brojka raste na čak 92 posto. Stručnjaci upozoravaju da se država smatra ugroženom već kada iskorištava više od 20 posto svojih vodnih resursa.

Zbog ozbiljne situacije ciparske vlasti ove su godine pozvale građane da smanje dnevnu potrošnju vode za deset posto, a ubrzano se postavljaju i nova postrojenja za desalinizaciju mora kako bi se osigurale dovoljne količine pitke vode tijekom turističke sezone. Nakon Cipra slijedi Malta, gdje se godišnje koristi oko 33 posto raspoloživih vodnih resursa, a tijekom ljeta čak 67 posto. U skupini zemalja koje također bilježe vrlo visoku razinu iskorištavanja vode nalaze se Grčka (37 posto), Rumunjska (34 posto), Portugal (31 posto), Italija (27 posto) i Španjolska (26,5 posto), pri čemu sve tijekom ljeta ulaze u zonu ozbiljnog upozorenja. Europska agencija za okoliš upozorava da će klimatske promjene i sve učestalije suše dodatno povećavati učestalost i intenzitet nestašica vode najmanje do 2030. godine, piše Večernji.hr.

Iako Hrvatska ne pripada državama koje troše najveći dio svojih vodnih resursa, podaci Europske agencije za okoliš pokazuju da oko 15 posto građana ima poteškoća s pristupom sigurnoj i kvalitetnoj pitkoj vodi. To Hrvatsku svrstava među zemlje u kojima problem nije nužno količina vode, nego stanje vodovodne infrastrukture, gubici u mreži i opskrbni sustavi. Veći udio stanovništva s poteškoćama u pristupu pitkoj vodi bilježe Cipar (36,5 posto), Grčka (31,5 posto), Bugarska (27 posto), Rumunjska (21 posto) i Mađarska (20 posto). Stručnjaci ističu kako upravo stara infrastruktura i veliki gubici vode u cjevovodima predstavljaju jedan od najvećih izazova za brojne europske zemlje.