Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!'Treba ozbiljno razmišljati, a mi u tome kasnimo'
Atmosferski fizičar Branko Grisogno: 'Plimni valovi bit će sve češći i žešći'
Dalmaciju je opet pogodila ciklona koja je donijela orkansko jugo, grmljavinsko nevrijeme i obilnu kišu - ali ponovila se i 'ciklonalni plimni val', odnosno prelijevanje mora koje je poplavilo niz gradova uz obalu. Morski tsunami pogodio je Šibenik, Trogir, Kaštela gdje su tijekom noći podignute brane, a aktualnu situaciju za HRT-ov Studio 4 komentirao je prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar.
Naglasio je kako su se i ranije događali plimni valovi, ali da su danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena.
- I prije su se isto događali plimni valovi, ali oni su sada češći i žešći zbog globalnih, a i regionalnih klimatskih promjena. I to će biti tako i dalje, rekao je.
Istaknuo je kako se klimatološka raspodjela mijenja, gledano statistički, te da se mijenja asimetrija u raspodjelama i takozvana spljoštenost.
- Imamo sve više tih ekstrema, to je povezano sa šiljatosti tih raspodjela i one imaju takozvane teške repove, odnosno duge repove i skloni su prema ekstremima i toga će biti, nažalost, sve više, pojasnio je.
Pojasnio je da je riječ o zbrajanju, odnosno superpoziciji nekoliko efekata.
- Jedno je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednje razine mora, a to znači i Jadrana. Prosjek se podiže. Drugo - Jadran postaje sve topliji, a to onda intenzivira mezoskalne ciklone. To su manje ciklone, što idu uglavnom od Genove, pa se onda često presele u Jadran ili stvore takozvanu svoju "jadransku ciklonu", koja onda ima jako dobru podlogu. Toplo more, dovoljno visoko i onda dođe do zbrajanja tih efekata. Dakle, zagrijavanje i atmosfere i mora, istaknuo je.
Govoreći o porastu razine mora, naveo je kako se za Jadran očekuje rast srednje razine mora u skladu s globalnim porastom.
- Do kraja stoljeća između 50 do 80, 90 centimetara. Naravno da u nekim područjima na Zemaljskoj kugli će ići to i preko dva metra, jer taj prosjek se ne odnosi da će se svugdje tako događati, rekao je.
Upozorio je kako će kod nas najviše stradati estuariji, odnosno ušća rijeka i niske obale, poput Omiša.
- Tu treba smisliti nove građevinske, strojarske i arhitektonske mjere, a mi u tome očito kasnimo. Vidite kako se Venecija priprema i uložili su puno novca, a još uvijek nisu sto posto efikasni, istaknuo je.
Pojasnio je i kako viša koncentracija stakleničkih plinova omogućuje efikasnije zagrijavanje atmosfere, širenje mora i njegovo zagrijavanje, što dovodi do ekspanzije te topljenja ledenjaka Grenlanda, velikog dijela Arktika i označenog dijela Antarktika.
Na pitanje o crnim scenarijima prema kojima bi do 2100. godine mogle biti potopljene pojedine obalne zone, rekao je kako takva najugroženija područja postoje.
- Postoje najugroženija područja, neka nisu, koja su dovoljno strma i dovoljno visoka građena. Iako, i oni mogu stradati kad naiđe meteotsunami. Ovdje govorimo o plimskom valu, rekao je.
- Treba ozbiljno razmišljati i pozivam se na političare, arhitekte, građevinare i strojare da smisle kako se to radi, jer to je inženjerski posao - kako zaštititi ta ključna područja na istočnom Jadranu, poručio je.
Više pročitajte ovdje.