Blagdanska košarica nikad skuplja

- U usporedbi s prethodnom godinom, primjetan je porast cijene tradicionalne blagdanske košarice za 15,93 posto. Srednja košarica bilježi rast od 15,92 posto, dok skromna košarica, pri čemu su pažljivo uzete u obzir akcijske cijene i zaključane cijene, također pokazuje rast od 15,26 posto u odnosu na lani', izjavila je gospodarska savjetnica u NHS-u Izabela-Delfa Mišić na konferenciji za medije na zagrebačkoj tržnici Dolac.

Blagdanska košarica NHS-a podijeljena je u tri kategorije. Bogata košarica ove godine košta 626,74 eura, što je 86,16 eura više nego 2024. . Za srednju košaricu (koja sadrži neke jeftinije sadržaje) potrebno je izdvojiti 253,03 eura, odnosno 34,75 eura više nego lani, dok skromna košarica skuplja za 18,6 eura i ove godine stoji 140,53 eura.

- Ovdje se ne radi o jednom obroku, primjerice za božićni ručak, nego o više obroka za razdoblje od Badnjaka do Nove godine. Zbog visokih cijena, određeni broj građana neće si moći priuštiti neka tradicionalna jela kao što su janjetina, odojak ili bakalar, pa će ih zamijeniti jeftinije namirnice, kazala je Mišić.

Kao primjere sindikalna Mišić, navela je kupovinu svinjske lopatice i salame umjesto pršuta, kulena ili šunke te srdele umjesto bakalara ili zubatca. Cijene blagdanskih košarica ne obuhvaćaju poklone, božićna drvca ili novogodišnjih putovanja, dodala je.

- Nažalost, brojni su građani zbog neizvjesnosti i rizika od same inflacije prisiljeni i odgoditi kupnju božićnih darova jer veliki dio svog raspoloživog dohotka troše na hranu. Takvo društvo ne može govoriti o stvarnom napretku i realnom rastu nego je riječ o prikrivenom siromaštvu naših građana, ustvrdila je.

Gospodarska savjetnica NHS-a osvrnula se na najava novih poskupljenja u trgovinama za oko pet posto.

- Što oni svojim potrošačima nude? Da li je riječ o zdravijim i kvalitetnijim proizvodima ili pak o domaćim proizvodima? Ili su odlučili povećati plaće zaposlenicima u bruto iznosu, a ne kroz neoporezive primitke? Ako nije ništa od navedenoga, onda su poskupljenja neopravdana, poručila je Mišić.

Predsjednik NHS-a Dražen Jović kazao je da se službena inflacija tokom ove godine kretala između 3,8 i 4,3 posto. No, porast cijena prehrane predstavlja problem hrvatskim građanima i umirovljenicima, dodao je.

Jović kaže i kako "građani imaju osjećaj da se cijene mijenjaju na dnevnoj bazi i pritom su u pravu''.

Na skuplju ovogodišnju blagdansku košaricu osvrnuo se guverner HNB-a.

- Svaka inflacija brine građane i nitko ne voli inflaciju. Mi smo dugo godina imali nisku inflaciju, i u Hrvatskoj i u Europi. Vrlo je jasno da epizode ovakvog rasta inflacije nit ko ne voli. I zbog toga je važna uloga monetarne politike u smanjivanju ovakvih stopa inflacije kada se događaju, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Premijer Andrej Plenković rekao je da će si svatko izabrati ono što si može priuštiti. Dodao je kako je Hrvatska u smislu realnog rasta plaća među vodećima u EU-u u mandatima njegovih vlada, kao i da je rast plaća veći od rasta cijena.

- No u svakom slučaju znamo da postoje ljudi koji žive teže, kojima je zahtjevno živjeti i van blagdanskog ozračja, pa onda jednako tako i u njima. Međutim, tu smo, poduzeli smo veliki broj koraka i još uvijek postoji ograničenje cijena za 100 proizvoda upravo da bismo onima koji imaju najmanje mogli omogućiti priuštivi način financiranja onih ključnih nužnih namirnica koje se u konačnici i najviše koriste, rekao je Plenković.

Hoće li Hrvati bolje živjeti u 2026., među ostalim su ga pitali novinari.

- Možda se treba vratiti kako im je bilo prije desetak, 15 godina, pa treba vidjeti kako je danas, a ono što mi radimo cijelo vrijeme, poboljšavamo standard, rekao je Plenković, pa zaključio: "Hoće".