Novi prijedlozi

Cjelodnevna škola zahtijeva više pedagoga i psihologa, a ni sada ih nema dovoljno

Hrvatska   |   Autor: ŠibenikIN   |   24.09.2023 u 12:45

  V.B./Arhiva/ŠibenikIN
U trećoj epizodi TNT rješenja na temu Cjelodnevne škole došli smo do nekih novih ideja i prijedloga rješenja kako bi se započeta reforma mogla uspješno završiti te ostvariti sve ambiciozne ciljeve koji su navedeni u strateškom okviru. Gošće emisije bile su bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, profesorica hrvatskog jezika iz Rijeke Tamara Šoić i profesorica Olja Družić Ljubotina s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Divjak je ponovila kako smo na zadnjem mjestu u Europi po broju nastavnih sati te da se s time uhvatila u koštac još u vrijeme svog mandata. Smatra da je reforma bila dobro pripremljena, ali da su izgubljene barem dvije godine za detaljnu pripremu i da se sada provodi navrat-nanos. “Uvijek pričamo o zidovima, o infrastrukturi i tu su rokovi vrlo ambiciozni da bi s uopće moglo govoriti o uvjetima za provedbu. 62 škole su užasno mali uzorak. Tu je i pitanje kadra, nedostaju ljudi koji to mogu provoditi pa onda i edukacija…”, poručila je.

Prof. Šoić rekla je kako, baš kao i u posljednjoj obrazovnoj reformi, oni koji je provode, nastavnici pa i ravnatlji, sve zadnji saznaju. “Mi ćemo radije naći načina da to provedemo krivo nego da smo priakli, bolje pripremili i objasnili mahom nezadovoljnim roditeljima o čemu se radi. U prošloj emisiji imali ste ravnateljicu iz Rijeke gdje to funkcionira godinama, nije trebalo ništa izmišljati”, poručila je Šoić i zaključila da je obrazovanje nešto gdje treba igrati na duge staze, a političari su tu privremeno, svatko sa svojim idejama i rokovima i zbog toga nam reforme ne uspijevaju, piše N1

Družić Ljubotina upozorila ja na velike razlike u startnim pozicijama djece koja ulaze u obrazovni sustav, a kojih je u Hrvatskoj veliki broj na granici siromaštva. “U tom smislu reforma je dobra, ako će osigurati djeci tri besplatna obroka, aktivnosti sportske i kulturne koje im roditelji ne mogu priuštiti, pribor i potrepštine za školu”, napomenula je. U tom smislu mogućim rješenjem smatra i devetogodišnje obavezno školovanje koje bi počelo od 6. godine.

Divjak je upozorila i na manje sati informatike u školama. “Mislim da se tu načičkalo svakakvih predmeta na uštrb obaveznih i važnih. Danas informatike, kako ćemo se njome služiti, treba više. Svaka čast štrikanju, ali živimo u vrlo tehnološki naprednim vremenima koja se brzo mijenjaju”, zaključila je.

Prof. Šoić i Družić Ljubotina također su istaknule kako eksperimentalni program treba biti i povod da se priča i djeluje po pitanju manjka stručnog kadra u školama u kojima je primjetan rast vršnjačkog nasilja i drugih problema o kojima nema tko brinuti. “Jedan pedagog i jedan knjižničar su naša realnost, to ne može biti dovoljno”, rekla je Družić Ljubotina, a Šoić zaključila kako su djeca danas jednostavno drugačija i imaju i potrebe i probleme koje sustav ne prati, a koje nekoliko sati matematike i hrvatskog više, neće promijeniti.

Podijeli:        

// PROMO