Wolfgang Mückstein, austrijski ministar zdravstva, objavio je da će njegova zemlja ukinuti mjere za necijepljene od sljedećeg tjedna nakon što se pokazalo da su bolnice i odjeli intenzivne mjere manje opterećeni.

“Došli smo do zaključka kako je izolacija za necijepljene u Austriji opravdana jedino tada kad prijeti opasnost od preopterećenja odjela intenzivne njege”, rekao je.

U Nizozemskoj, koja je imala stroge mjere, vlada je objavila kako preuzima rizik i popušta mjere od srijede unatoč porastu broja zaraženih. Ugostiteljski objekti će moći raditi do 22 sata iako će gosti i dalje morati pokazivati COVID potvrde pri ulasku. Nešto slično planiraju Francuska i Danska već početkom sljedećeg mjeseca. U Engleskoj je nakon pada broja zaraženih nastupilo ukidanje većine mjera, a ni oni koji tamo dolaze više neće trebati testiranje ako mogu dokazati da su cijepljeni, piše Večernji.

Poljska uvodi online nastavu

Drugdje situacija nije tako povoljna pa se u Njemačkoj raspravlja i o mogućem uvođenju obaveznog cijepljenja, Poljska testira više i uvodi online nastavu do kraja veljače za učenike starije dobi.

Što ćemo učiniti mi i možemo li razmišljati o slabljenju mjera, za Večernji su odgovore pokušali dati dva naša stručnjaka, piše N1. 

“S obzirom na izrazito velike brojke novozaraženih koje idu u smjeru vrhunca nikako nije trenutak za relaksiranje, a kamoli ukidanje mjera, nego treba uvesti restriktivnije mjere. Imamo i rekordno malu procijepljenost. Stalno se zavaravamo s brojkom od 66 posto procijepljenih koja je također mala, ali radi se o odrasloj populaciji, dok je procijepljenost ukupnog stanovništva oko 56 posto i ne počinje se pomicati prema boljem. Ovo su dva uvjerljiva razloga koja nam ne daju za pravo da razmišljamo kao primjerice V. Britanija”, kaže pulmolog Saša Srića.

On smatra da, iako je znatno manje pacijenata s opsežnim upalama pluća na kisiku i respiratoru, treba naglasiti da je omikron jako zarazan te da je više od 400 zdravstvenih djelatnika KBC-a Zagreb u izolaciji, odnosno samoizolaciji i gotovo svi zahvaljujući cijepljenju imaju asimptomatsku ili blagu kliničku sliku.

“Ne zaboravimo da je bolnički sustav i dalje opterećen pacijentima koji se nisu cijepili i imunokompromitiranima koji zahtijevaju hospitalizaciju. Postrožio bih mjere i uveo odmah online nastavu za sve uz obavezno nošenje maski u svim zatvorenim prostorima. Kad brojke počnu padati, možemo razmišljati o postupnom popuštanju mjera kao i važnosti COVID potvrda, ali glavni preduvjet za ozbiljnije ukidanje mjera je procijepljenost od 75 posto. Populističke prodike mostovaca smatram irelevantnim i pozivam sugrađanke i sugrađane da se ne daju manipulirati”, kaže dr. Srića.

Vrijeme za jače mjere

Prof. dr. sc. Bojan Polić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci misli da još nije vrijeme za popuštanje mjera s obzirom na to da se omikron ubrzano širi i da još imamo veliki broj zaraženih.

“Premda postoji dojam da broj inficiranih stagnira i da smo na vrhuncu ovoga vala, te brojke nisu realne jer su kapaciteti PCR testiranja ograničeni (čeka se i do 7 dana na testiranje!), a upitan je i obuhvat brzih antigenskih testova. Ovo će se stanje nastaviti tijekom sljedećih nekoliko tjedana (možda i dulje) zbog relativno niskog cijepnog obuhvata populacije, visoke infektivnosti omikron-varijante koja djelomično zaobilazi stečenu imunost i mogućnosti infekcije osoba koje su cijepljene ili preboljele bolest. Osim toga, epidemija zaraze omikron-varijantom došla je kod nas sa zakašnjenjem od 2-3 tjedna u odnosu na zapadnoeuropske zemlje, a vidimo da ni u državama koje su dobro procijepljene nije dosegnut vrhunac epidemije. Sada bi bilo bi loše ukidanje ili popuštanje epidemioloških mjera jer ova varijanta virusa, unatoč tome što je naizgled manje virulentna, ipak izaziva teže oblike bolesti i smrt kod osoba koje nisu imune ili su imunokompromitirane”, kaže prof. Polić te nastavlja:

“Mjere koje su na snazi preblage su i nekonzistentne, a osim toga nedovoljno se kontrolira njihova provedba na terenu. Važno je da se svi striktno držimo osnovnih epidemioloških mjera (distanca, maske, higijena), da izbjegavamo okupljanja te da se što prije cijepimo ili docijepimo. Što se tiče zapadnoeuropskih zemalja koje su krenule u popuštanje mjera, one si taj luksuz mogu priuštiti s obzirom na visoku procijepljenost stanovništva s dvije ili tri doze, pa se ne očekuje veće opterećenje zdravstvenog sustava ili smrtnost”, rekao je prof. dr. Polić za Večernji.