OBJAVA: 08.03.2015, 09:00h   •   IZMJENA: 08.03.2015, 09:08h   komentara   •     ISPIŠI

Spašavanje proračuna

Drastične mjere za rezanje deficita: Država će morati uzeti mirovine građana iz drugog stupa


  Obris.org Drastične mjere za rezanje deficita: Država će morati uzeti mirovine građana iz drugog stupa
PIŠE Šibenik IN
08.03.2015, 09:00h
IZVOR: Jutarnji.hr

Dramatičnost stanja državnih financija možda ponajbolje oslikava činjenica da hrvatski ekonomisti smatraju kako će HDZ-ovoj ili SDP-ovoj Vladi iduće godine preostati jedino 'zamrzavanje' drugog mirovinskog stupa kako bi uspjeli održati manjak u državnom proračunu na održivoj razini

 

 

 

Boris Lalovac, ministar financija, u petak je ustvrdio kako je Središnje povjerenstvo za dubinsku analizu rashoda državnog proračuna dostavilo Ministarstvu financija konačne rezultate, ali da će političku odluku o tome koje će se mjere ugraditi u Vladin Nacionalni program reformi uskoro donijeti predsjednik Vlade s užim kabinetom. Istog dana je i Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, izjavio kako bi krajem idućeg tjedna trebao biti završen prvi nacrt dokumenta o reformama u sklopu nacionalnog programa reformi koji će sadržavati 'set novih mjera'.

Konkretne mjere

Upravo o tim mjerama ponajviše će ovisiti ocjena Europske komisije u okviru Procedure prekomjernog deficita i Procedura makroekonomskih neravnoteža, kao i moguće 'kaznene' sankcije prema Hrvatskoj, koje uključuju i ograničenje pristupa Europskim fondovima.

Uz to, kao što je naglasio i ministar financija, o kvaliteti reformskih poteza koji ne smiju biti jednokratni već dugoročni, s uporištima u zakonskim promjenama, ovisit će i cijena zaduživanja Hrvatske i mogućnost nastavka restrukturiranja javnog duga. Odnosno, mogućnost zamjene skupljeg duga jeftinijim u trenutno povoljnim uvjetima na tržištu državnih obveznica, čime se postižu uštede mjerene milijardama kuna. Dakle, ulog je enormno velik, a izborna je godina, i zbog toga se postavlja pitanje ima li Vlada političke volje, koju je potencirao Boris Lalovac svojom izjavom, da krene u potrebne reformske poteze. On je tom prilikom posebno izdvojio moguće rezove u sustavu zdravstva, subvencija i plaća, tvrdeći kako će premijer i on održati sastanke sa svim resornim ministrima da se vidi koje je od mogućih mjera koje je struka napravila potrebno usvojiti u sklopu Vladina programa. Na ovom mjestu preliminarno treba reći kako je Vlada u fiskalnim smjernicama navela kako će od 1. srpnja smanjiti plaće u javnoj upravi ako do svibnja dinamika uštede na plaćama ne bude dovoljna.

Prijetnja iz Bruxellesa

Podsjetimo, Središnje povjerenstvo je koordiniralo rad pet povjerenstava za analizu rashoda za plaće, subvencije, zdravstvo, porezne rashode, te poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, a u najvećem dijelu te su analize radili eksperti iz Ekonomskog instituta i Instituta za javne financije. Oni su trebali donijeti mjere kojima bi država u razdoblju od oko tri godine mogla uštedjeti ukupno pet milijardi kuna na proračunskim rashodima.

Međutim, ako je suditi po razmišljanjima većine ekonomista s kojima smo u petak pričali, Vlada neće imati petlje da u izbornoj godini donese tako politički rizičan program. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta i bivši savjetnik bivše premijerke Jadranke Kosor, koji nije sudjelovao u izradi tih analiza, rekao nam je da je siguran da će Vlada eventualno donijeti paket mjera kojima će samo formalno pokušati zadovoljiti zahtjeve Bruxellesa.

'To će se otprilike svesti na to da će se i te nedostatne mjere koje Vlada predloži u svom programu u stvari prolongirati poslije izbora, a u međuvremenu će se kupovativrijeme u pregovorima s Europskom komisijom', istaknuo je Lovrinčević.

Izborna godina

Martina Dalić, bivša HDZ-ova ministrica financija, a sada nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru, također kaže kako nema nikakve šanse da Vlada donese iole konkretniji i jači reformski plan.

'Dovoljan dokaz za ocjenu da Vlada nije reformski raspoložena jest to što je Hrvatski sabor danas odbacio prijedlog reforme državne uprave koji sam nedavno predložila, iako ti prijedlozi na kratki rok ne donose smanjenje plaća i prava, već dugoročno osiguravaju efikasniju javnu upravu. Podsjetila bih da je i reforma javne uprave bila jedna od najvažnijih primjedbi koju je u nedavnom izvješću u proceduri makroekonomske neravnoteže iznijela Europska komisija.

Osim toga, sama činjenica da je ministar financija rekao kako premijer tek treba donijeti političku odluku o tome koje će se mjere koje su stručnjaci predložili i usvojiti govori da realne političke volje za promjenama nema', naglasila je Martina Dalić. Uz objašnjenje kako je već donošenje odluke o analizi rashoda i određivanje potrebnih mjera od stručnjaka u stvari trebalo predstavljati akt političke volje koji se onda samo trebao formalno realizirati.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, pri tome posebno ističe konkretan i velik problem, vezan uz činjenicu da Vlada nije napravila preduvjete za stupanje poreza na nekretnine na snagu od 1. siječnja iduće godine. 'Radi se o tome da su prihodi od poreza na nekretnine trebali kompenzirati prihode od prebacivanja iz drugog u prvi mirovinski stup vojnika, policajaca i drugih službenika u visini od oko 2,8 milijardi kuna u zadnje dvije godine.

Izgubljeni prihodi

U 2016. je taj novac trebao biti namaknut od poreza na nekretnine i sada je veliko pitanje od kuda će se namaknuti ti prihodi. Jer sigurno je da se u prvoj fazi ovako nepripremljenog poreza na nekretnine, i ako stupi na snagu, to neće moći uprihodovati', rekao  je Šantić za Jutarnji.hr. Na tu opasnost upozorila je još nekolicina ekonomista, a dio njih je siguran da će SDP-ova ili HDZ-ova Vlada u 2016. taj problem riješiti 'zamrzavanjem' drugog mirovinskog stupa, što iznosi oko pet milijardi kuna prihoda na godišnjoj razini.

Vjerojatno bi se u tom slučaju predložilo zamrzavanje drugog stupa na tri godine, ali je jasno kako bi to predstavljalo trajnu demontažu tog dijela privatne štednje građana.

To bi, odmah treba reći, bilo u suprotnosti sa sadašnjim tvrdnjama Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog sustava, koji dapače ističe da se doprinos za drugi stup treba dodatno povećati. No ekonomisti tvrde kako će HDZ ili SDP zbog nedovoljnog reformskog kapaciteta radije posegnuti za tim potezom nego za notornim 'bolnim rezovima'.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK