Hrvatska je nakon slučaja nepropisno odloženog otpada u Gospiću pokrenula potragu za lokacijom na kojoj bi se mogla izgraditi spalionica opasnog otpada, a među gradovima koji su iskazali interes je i Šibenik.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost anketira županije kako bi utvrdio postoji li grad ili općina spremna prihvatiti takvo postrojenje.
Screening i ankete prema županijama trebali bi biti završeni vrlo brzo, odnosno u roku od nekoliko tjedana, najavio je zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša.
Naime, Hrvatska je jedina članica Europske unije bez spalionice, dok ih diljem Unije radi više od 530. Samo ih je u Beču četiri: tri spaljuju komunalni otpad, a jedna opasni i infektivni. Energija dobivena spaljivanjem koristi se za proizvodnju električne energije i grijanje grada.
-Što dobivaju? Oni dobivaju jeftiniji način zbrinjavanja otpada. Dobivaju dio struje i dobivaju toplinu iz toga - kaže bivši savjetnik slovenske vlade za gospodarenje otpadom Viktor Simončić.
Prva hrvatska energana na gorivo iz otpada i mulja trebala bi biti izgrađena na Bikarcu pokraj Šibenika, no interes postoji i drugdje.
-Šibenik, Osijek, imamo interes grada Rijeke, imamo interes nekih manjih lokalnih jedinica tako da ćemo vidjeti na kraju koje ćemo odabrati za sufinanciranje - kaže Budiša.
Odluka neće ovisiti samo o lokalnim vlastima. Građani su prije tri godine prosvjedovali protiv spalionice medicinskog otpada u KBC-u Rebro, a ranije i protiv planirane spalionice u zagrebačkom Resniku. Nova potraga za lokacijom otvara priliku za definiranje državne i lokalne strategije, ali i za jasnije informiranje građana. Prema Josipu Pavloviću, najveća prepreka nije sama tehnologija, nego nepovjerenje u institucije koje bi trebale nadzirati rad postrojenja.
-Ljudi čak i nemaju toliko nepovjerenja u samu tehnologiju energana koliko imaju nepovjerenja u sustav nadzora. I to je ono u što mi moramo prvo građane RH uvjeriti da će nadzor biti legitiman, transparentan i da će raditi po svim popisanim zakonskim normama - upozorava Pavlović.
Dok se u Hrvatskoj spalionice desetljećima doživljavaju kao prijetnja, europski gradovi koriste ih za zbrinjavanje otpada, proizvodnju energije i grijanje. U Kopenhagenu je na krovu jednog takvog postrojenja uređena čak i skijaška staza, piše TPortal.
