SADA ČITATE
'Hrvatsku bi mogla pogoditi razorna tornada': Šibenik, Primošten i Zlarin su na popisu mjesta u kojima su zabilježene snažne pijavice
          OBJAVA: 11.05.2019, 18:49h   •   IZMJENA: 11.05.2019, 18:51h   komentara   •     ISPIŠI

Česte su ljeti

'Hrvatsku bi mogla pogoditi razorna tornada': Šibenik, Primošten i Zlarin su na popisu mjesta u kojima su zabilježene snažne pijavice


  Ilustracija/Pixabay 'Hrvatsku bi mogla pogoditi razorna tornada': Šibenik, Primošten i Zlarin su na popisu mjesta u kojima su zabilježene snažne pijavice
PIŠE Š.I.
11.05.2019, 18:49h

U Hrvatskoj su sve češće pijavice, posebice u ljetnim mjesecima, a one su po tumačenjima - tornada koja se događaju na moru, dok se u posljednje vrijeme i za vrtloge na kopnu i za ona na moru sve više koristi ujednačeni termin - tornado.

 

- Tornada se događaju u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Javnost često pojavu tornada povezuje isključivo uz SAD; prijetnja tornada u Europi prilično je podcijenjena. Približno 33 posto svih izvješća odnosi se na tornada koja su se dogodila u središnjoj i zapadnoj Europi. Ipak, može se s velikom sigurnošću reći da dosta događaja ostane nezabilježeno. Razlog tomu je što nema sustavnog prikupljanja podataka o tornadima na nacionalnim razinama, a često ostanu i nezapaženi jer se pojave u nenaseljenim područjima i slično- ispričala je za Slobodnu Dalmaciju dr. sc. Tanja Renko, kojoj je doktorska disertacija bila "Pijavice na Jadranu: učestalost, karakteristike, uvjeti nastanka i mogućnost prognoziranja", u kojoj je navela navela da je u trinaestogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj (od 2001. do 2013.) ukupno zabilježeno 359 pijavica.

Kod nas je jedna vrlo izražena pijavica zabilježena kod Bibinja, 18. kolovoza 1994. Ona je čak zarotirala trajekt na moru.

No, mnogi pamte i olujno nevrijeme i pijavicu koja je poharala dio Medvednice 22. srpnja 1973., kao i 31. srpnja 1982. godine, kada je područje Petrinje zahvatilo veliko nevrijeme povezano s pojavom pijavice, što je prouzročilo golemu materijalnu štetu (procijenjena je na tadašnjih 170 milijuna dinara), pri čemu je ozlijeđeno nekoliko desetaka osoba. Nedavni događaj iz siječnja 2016. godine jako je zainteresirao javnost.

Pijavica je prošla neposredno u blizini glavne meteorološke postaje Split-Marjan u vrijeme SYNOP motrenja, 6. siječnja 2016. točno u 14:58. Motritelj DHMZ-a Mate Pavić pratio je njezin razvoj i pritom je uspješno fotografirao. Pijavica se približila meteorološkoj postaji s jugozapada i anemometar je zabilježio udar vjetra od 24 ms-1. Prema očevicima, pijavica je oslabjela prelaskom na kopno i šteta je bila mala do umjerena te se prema skali štete Fujita ovaj događaj može kategorizirati kao F0 ili F1 tornado - kaže Renko.

U Hrvatskoj je tek nedavno napravljena sustavna analiza pojave pijavica, odnosno tornada nad morskom površinom za područje Jadrana za razdoblje od 2001. do 2013. godine (Renko i sur. 2016.). Tim je istraživanjem pokazano da se pijavice jednoliko javljaju duž cijele obale i tijekom cijele godine, no ipak češće u ljetnim mjesecima.

- Pijavice se češće bilježe posljednjih godina. Godine s najvećim brojem pijavica su 2010., 2011. i 2013., kad ih je bilo čak 94. Gotovo iznenadan porast broja pijavica u posljednjih nekoliko godina vjerojatno nije rezultat nekog meteorološkog fenomena već posljedica bolje dostupnosti podataka, kao i bolje razmjene informacija preko elektroničkih medija te sve veće angažiranosti i rastuće aktivnosti ljubitelja meteorologije i entuzijasta - kaže Renko, navodeći da se pijavice bilježe od davnina, a među prvima ih je opisao fizičar i astronom Ruđer Bošković, potom i Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar.

Pijavica je, objašnjava Tanja Renko, intenzivan cilindrični vrtlog koji se obično javlja kao oblak u obliku lijevka iznad vodene površine i povezan je s oblakom kumulusnog porijekla. No, pijavica se često definira i kao "tornado nad vodenom površinom".

- Razdvajanje pojma "pijavica" od općenitijeg pojma "tornado" često predstavlja problem pri sakupljanju i daljnjoj obradi podataka, osobito ako pijavica prijeđe s vodene površine (more, jezero i sl.) na kopno, gdje se potom klasificira kao tornado. Ograničavanje na pojam pijavice ili tornada za mnoge je zemlje vrlo nepraktično te su Rauhala i sur. (2012) uveli novu definiciju, koja glasi: "Tornado je vrtlog između oblaka i tla ili vodene površine, u kojem je spoj između oblaka i površine često vidljiv" - navodi Renko.

Pijavice, odnosno tornada pogodile su brojne gradove proteklih godina pa su na tom popisu Šibenik, Palagruža, Ližnjan, Korčula, Bakar,Rijeka, Orebić, Silba, Mali Lošinj,Dubrovnik, Briševo, Cesarica kod Karlobaga, okolica Fažane,Vrsar, Hvarski kanal,  Unije,Pag, Umag, Lastovo, Čiovo, Cres, Rovinj, Cavtat ,Komiža,Župa Dubrovačka - Brački kanal, Makarska - Vela Luka, Poreč, Hvar, Zadar, Pašman, Koločep, Medulin, Punat, Krk,  Šolta, Valunski zaljev, Zlarin, Brseč,  Lokrum, Babin kuk,  Mljetski kanal, Primošten, Pula.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK