SADA ČITATE
'Imaju tri obroka dnevno, medicinsku skrb, sport i kulturu. To si mnogi građani ne mogu priuštiti'
KLJUČNE RIJEČI
Zatvor
zatvorenici
          OBJAVA: 30.01.2020, 20:36h   •   IZMJENA: 30.01.2020, 20:36h   komentara   •     ISPIŠI

U Saboru prepirka oko zatvorenika

'Imaju tri obroka dnevno, medicinsku skrb, sport i kulturu. To si mnogi građani ne mogu priuštiti'


  Ilustracija/ŠibenikIN 'Imaju tri obroka dnevno, medicinsku skrb, sport i kulturu. To si mnogi građani ne mogu priuštiti'
PIŠE Hina
30.01.2020, 20:36h

Saborski zastupnici u četvrtak su u raspravi o izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2018. godinu upozorili na prenapučenost hrvatskih zatvora, uvjete boravka u njima, ali i uvjete rada pravosudnih policajaca.

 

 

 

Tijekom izvještajnog razdoblja u zatvorskom sustava boravilo je ukupno 11352 zatvorenika, a ukupni zatvorski kapacitet iznosio je 3900 mjesta. Od ukupnog broja osoba kojima je tijekom 2018. godine oduzeta sloboda, kaznu zatvora izdržavalo je 4119 zatvorenika, što predstavlja pad za jedan posto u odnosu 2017. godinu, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović.

Podaci pokazuju i na značajno povećanje broja stranih državljana u zatvorskom sustavu od gotovo 73 posto u odnosu na godinu prije. "To je najvećim dijelom uvjetovano migrantskom krizom", kazao je Martinović.

Vesna Pusić (GLAS) rekla je da same brojke iz izvješća ukazuju na prenapučenost zatvora, posebice istražnih. Prema podacima, bilo je tri zatvorenika na jedno mjesto, ustvrdila je.

Antu Babića (HDZ) zanimalo je je li istina, a što navodi pučka pravobraniteljica u svom izvješću, da pojedini zatvorenici nemaju zdravstvenu zaštitu, a nepismeni ne mogu ostvariti pravo na zaštitu jer ne mogu napisati molbe.

"Na pojedinačnoj razini može se dogoditi nekakav propust, ali na pojavnoj razini toga nema. Što se tiče zdravstvene zaštite, tvrdim odgovorno da zatvorenici konzumiraju više liječničke preglede nego neka skupina izvan zatvorskog sustava", odgovorio je Martinović.

Stjepan Čuraj (HNS) smatra da bi elektroničke narukvice mogle doprinijeti smanjenju prenapučenosti a predlaže i anketiranje zaposlenika i zatvorenika o uvjetima u zatvorima.

Mostov Miro Bulj podsjetio je na slučaj smrti Kristiana Vukasovića u splitskom zatvoru te upitao zašto nitko nije odgovarao. "Ukoliko policija, državno odvjetništvo, nadležna tijela nađu propust - sigurno će netko odgovarati", istaknuo je Martinović. 

Zastupnici su upozorili i na nepopunjenost radnih mjesta u zatvorskom sustavu, u sustavu je 2018. godine radilo nešto više od 2600 osoba a ukupno bilo sistematizirano 3558 radnih mjesta.

Nenad Stazić (SDP) ocijenio je kako izvješće pokazuje da je standard u zatvorima vrlo visok, da zatvorenici imaju tri obroka dnevno što si mnogi obični građani ne mogu priuštiti, da imaju medicinsku skrb, sportske i kulturne aktivnosti . "To je i donekle razumljivo kada je tamo Ivo Sanader, bivši predsjednik HDZ-a i bivši premijer", zaključio je Stazić i dodao kako se može očekivati i novi priljev s obzirom, kako je rekao, na sve afere ministara oko imovine.

Zastupnici nisu imali zamjerki na izmjene zakona o provedbi uredbe EU-a o prometu drva i proizvoda od drva kojima se umjesto dvogodišnje uvodi jednogodišnja obveza izvješćivanja Europske komisije o uvozu iz zemlje partnera Indonezije i trećih zemalja na unutarnje tržište te o prometu na samom unutarnjem tržištu EU-a.

Zastupnik HSS-a Željko Lenart upozorio je međutim na uništavanje hrvatskih šuma i veliki nered u trgovini drvnom masom. "Godišnje se sječe velika količina, na prošlom natječaju Hrvatskih šuma odobreno je 2,3 milijuna kubnih metara trupaca, najvrjednijeg dijela stabla, a da svega 162 tisuće kubnih metara završava u finalnoj obradi", kazao je i dodao kako se za ogroman dio biomase ne zna ni veličina niti kupci.

Na način gospodarenja drvom prigovore je imao i Miro Bulj (Most) istaknuvši kao nam pripisivanje uredbi EU-a neće pomoći zaštititi šume, drvnu sirovinu niti pokrenuti domaću drvnu proizvodnju.

Bulj je imao primjedbe i u raspravi o izmjenama Zakona o kemikalijama poručivši kako treba poticati ekološku proizvodnju uz što manje upotrebe kemikalija, posebno apostrofirajući glifosat.

Izmjene Zakona o kemikalijama donose se u svrhu rasterećenja gospodarskih subjekata na način da im se ukida obveza ishođenja odobrenja za obavljanje djelatnost s opasnim kemikalijama, bez mijenjanja uvjeta za obavljanje djelatnosti.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK