SADA ČITATE
More će se za koju godinu izliti po Dalmaciji? Ugrožena katedrala sv. Jakova, Dioklecijanova palača, jezgra Trogira...
          OBJAVA: 12.01.2019, 19:01h   •   IZMJENA: 12.01.2019, 19:08h   komentara   •     ISPIŠI

Studija objavljena u časopisu Nature

More će se za koju godinu izliti po Dalmaciji? Ugrožena katedrala sv. Jakova, Dioklecijanova palača, jezgra Trogira...


  ŠibenikIN More će se za koju godinu izliti po Dalmaciji? Ugrožena katedrala sv. Jakova, Dioklecijanova palača, jezgra Trogira...
PIŠE ŠibenikIN
12.01.2019, 19:01h

Znanstveni žurnal Science objavio je rezultate studije četvero znanstvenika koji su utvrdili da se svjetski oceani uslijed klimatskih promjena zagrijavaju čak 40 posto brže nego što je UN prije pet godina predviđao da će se dogoditi. Što se tiče Jadranskog mora, to se u ljeto 2018. osjetilo gore nego ikada prije, s rekordnim prosječnim temperaturama morske površine.

 

Možemo li zamisliti već za nekoliko godina svijet u kojem ćemo u Jadranu imati tropske ribe, u kojem će stara jezgra Trogira biti poplavljena, rive i veliki dijelovi hrvatskih gradova biti potopljeni, u kojem ćemo Katedralu Sv. Jakova u Šibeniku spašavati rastavljanjem komad po komad i preseljenjem na nekoliko metara više nadmorske visine..., pišu na portalu Express.hr

Dok očekujemo konačne rezultate točnih prosječnih temperatura mora za cijeli svijet za 2018., jedan od autora istraživanja objavljenog u Scienceu, za The New York Times je iznio preliminarnu ocjenu. "2018. će biti najtoplija godina na oceanima na Zemlji u povijesti mjerenja. Tako je i 2017. bila najtoplija, kao što je prethodno najtoplija bila 2016.", kazao je Zeke Hausfather, analitičar energetskih sustava iz skupine Berkeley Earth.

U vezi oceana od ranije je poznato da su do sada usporavali globalno zatopljenje uslijed zagađenja atmosfere s CO2, tako što su upijali čak 93 posto nakupljene topline. U suprotnom bi klimatske promjene na kopnu već danas bile diljem svijeta kataklizmične. Samo, sve je gore stanje na moru i priobalju diljem planeta. Razorni uragani poput Harveyja 2017. i Florence 2018. sve su češći, isto kao i mediteranska verzija uragana, "medicanei", a kako je voda u oceanima sve toplija, voda se širi i pridonosi ubrzanom rastu razine mora.

Na tom mjestu dolazimo do sudbine Jadrana. U Hrvatskoj je sasvim neopaženo prošla znanstvena studija, objavljena u listopadu 2018. u Natureu, prema kojoj su već danas kritično ugroženi praktično svi mediteranski, pa tako i jadranski, spomenici kulture pod zaštitom UNESCO-a.

U našoj zemlji najveća opasnost prijeti uslijed kombinacije rasta razine mora i ekstremnih oluja koje su sve češće. Nature je tako u listopadu objavio kartu koja prikazuje da jadranskom priobalju u Dalmaciji, isto kao i u Crnoj Gori i u Albaniji, prijete porasti razine mora u ekstremnim slučajevima od čak dva metra već danas. Na sjeveru Jadrana još je i gore; Istri, Kvarneru i podvelebitskom kanalu u slučaju posebno gadnih nevremena prijeti rast razine mora do čak 2,2 metara. I jedno i drugo sasvim je dovoljno za to da more, nakon što se podigne za takve vrijednosti, prodre u povijesne jezgre gradova na hrvatskoj strani Jadrana i napravi užasnu štetu. Nature je bio vrlo precizan oko toga koji su spomenici pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj ugroženi.

Ako se krene od juga, prvi je na udaru Stari grad u Dubrovniku. Potom je kao ugrožen morskim poplavama naveden Stari Grad na Hvaru, a onda redom Dioklecijanova palača u Splitu, povijesna jezgra Trogira, Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, te na sjeveru Eufrazijeva bazilika u Poreču. Kako to izgleda u stvarnosti mogli smo jako lijepo vidjeti početkom srpnja 2017. i u rujnu 2019. kada su nakratko pod morem završili dijelovi Starog Grada na Hvaru i Trogira. To što je neumitna prijetnja sjevernije još i gora, točnije u Veneciji, Hrvatskoj nije nikakva utjeha. 

Povodom članka u Natureu, Phys.org objavio je sažetak, nadopunjen podacima o tome da je od 49 klimatskim promjenama i rastućim morem ugroženih ukupno 49 UNESCO-ovih spomenika na obali Mediterana, samo dva moguće spasiti od nadirućeg mora rastavljanjem, preseljenjem i ponovnim sklapanjem na sigurnijem mjestu, na višoj nadmorskoj visini. Tu je naveden Sv. Jakov u Šibeniku.

Cijeli članak pročitajte na Express.hr

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK