U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 79 kaznenih djela zločina iz mržnje, čime je već premašen ukupan broj iz cijele 2025. godine, kada ih je bilo 75. Čak dvije trećine kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju događa se na internetu, upozoreno je danas u Hrvatskom saboru.
Podaci su predstavljeni na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sudionici su upozorili da društvene mreže sve češće služe za širenje netrpeljivosti, dok su među najčešćim motivima zločina iz mržnje nacionalna i rasna pripadnost.
Pravobraniteljica: Važno je prepoznati zašto je netko napadnut
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da policija i pravosuđe moraju istraživati moguće motive mržnje već od prve prijave. Kao primjer navela je napade na strane radnike i dostavljače, kod kojih počinitelji mogu imati više različitih motiva.
"Kod napada na strane radnike ili dostavljače, hoćemo li kao motiv gledati isključivo imovinsku korist koju je netko ostvario krađom dostavljene hrane ili mobitela, ili ćemo gledati je li motivacija počinitelja šira i odnosi li se na to tko je taj koji hranu dostavlja?", upitala je.
Upozorila je i da mnoge žrtve ne prijavljuju napade jer strahuju od daljnjeg izlaganja, zastrašivanja ili posljedica sudskog postupka. Zbog toga smatra da je potrebno bolje zaštititi žrtve i osigurati da nadležna tijela pravodobno prepoznaju kaznena djela motivirana mržnjom.
Nije svaki govor mržnje kazneno djelo
Pravobraniteljica je istaknula da treba razlikovati govor mržnje koji je zakonom zabranjen od uvredljivih i diskriminatornih izjava koje ne ispunjavaju uvjete za kažnjavanje. Takav se sadržaj može javno osuditi, ali pravne sankcije nisu uvijek opravdane.
Objasnila je da se u međunarodnim raspravama za takve izjave koristi izraz "awful but lawful", odnosno neprihvatljivo, ali zakonito. Naglasila je da je važno zaštititi slobodu izražavanja, čak i kada pojedine izjave izazivaju opravdanu društvenu osudu.
Pravobraniteljica je pozvala na dosljednije kažnjavanje kaznenih djela, sprječavanje prihvaćanja mržnje kao uobičajenog dijela javnog govora te bolju suradnju policije, državnog odvjetništva i sudova u prepoznavanju motiva napada.
Habijan: Teži oblici huliganizma mogu biti kaznena djela
Ministar pravosuđa Damir Habijan podsjetio je na zakonske promjene kojima se nastoji poboljšati zaštita žrtava. Nadležna tijela trebaju procijeniti postoji li opasnost da žrtva ponovno bude izložena nasilju, zastrašivanju ili osveti tijekom kaznenog postupka.
"Cilj je utvrditi postoji li rizik od ponovljene viktimizacije žrtve i rizik od zastrašivanja ili odmazde tokom kaznenog postupka", rekao je Habijan, objašnjavajući zašto je važno prilagoditi postupanje policije i pravosuđa okolnostima pojedinog slučaja.
Ministar je naglasio da su teži oblici navijačkog nasilja zakonskim promjenama obuhvaćeni kaznenom odgovornošću, a ne samo prekršajnim sankcijama. Među primjerima naveo je sudjelovanje u tučnjavama i napade na druge gledatelje tijekom sportskih događaja.
Profesorica upozorila na antisemitske povike Torcide
Profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Iris Goldner Lang osvrnula se na nedavne događaje u Splitu, gdje je skupina pripadnika Torcide izvikivala antisemitske poruke. Upozorila je da takvi događaji otvaraju pitanja o sve većem prihvaćanju govora mržnje u društvu.
"Bez obzira prema kojoj je društvenoj skupini govor mržnje upućen, obrazac je sličan, stvara se podjela na nas i njih", rekla je Goldner Lang. Smatra da bi obrazovanje trebalo uključivati povijest antisemitizma i upoznavanje sa suvremenim oblicima diskriminacije.
"Mislim da trebamo učiniti sve što možemo da se ne pretvorimo u društvo promatrača, u kojem se govor mržnje tolerira, u kojem izaziva ravnodušnost ili se društveno prihvaća", upozorila je profesorica, pozvavši na aktivnije suprotstavljanje takvom ponašanju.
Djecu treba učiti prepoznavanju mržnje na internetu
Zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac upozorila je da prevencija mora obuhvatiti odgovorno ponašanje na internetu. Smatra da je potrebno razvijati digitalnu pismenost djece, ali i osposobiti odrasle da prepoznaju nasilje i uznemiravanje na društvenim mrežama.
Naglasila je da odgovornost ne može biti samo na školama, nego da je potrebna suradnja obrazovnih ustanova, policije, pravosuđa i socijalnih službi. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u posljednje četiri godine educirao je oko 200 sudaca, policajaca i tužitelja.
Ravnatelj Ureda Alen Tahiri istaknuo je da je važno djecu od najranije dobi učiti poštovanju različitosti. Naglasio je da pripadnost drugoj nacionalnoj, vjerskoj ili društvenoj skupini nikada ne može biti opravdanje za nasilje ili napad.
Pupovac: Odgovorni su i pojedini političari
Saborski zastupnik Milorad Pupovac upozorio je da odgovornost za širenje netrpeljivosti ne mogu izbjeći ni političari. Smatra da dio političke scene koristi strah, mržnju i predrasude kako bi pridobio podršku birača, čime dodatno pogoršava odnose u društvu.
"Dio nas sudjeluje u spirali u kojoj je politike straha, mržnje i predrasuda pretvorena u dominantno svojstvo i svrhu bavljenja politikom i koja na taj način kontaminira javnu političku sferu", rekao je Pupovac na sjednici saborskog odbora.
