Nema rada zdravstvenih radnika kod privatnika ako se na pregled čeka dulje od 120 dana

Ministarstvo zdravstva uputilo je bolničkim ravnateljima novu uputu kojom se po prvi put jasno, precizno i mjerljivo definiraju kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika kod drugog poslodavca ili za rad za vlastiti račun u okviru zdravstvene djelatnosti matične ustanove. Ključni kriteriji bit će duljina lista čekanja i radni učinak u javnom sustavu.

Nova pravila primjenjivat će se na zdravstvene radnike koji od 1. siječnja 2026. zatraže suglasnost za dopunski rad, dok će se za one koji već imaju važeću suglasnost ona početi primjenjivati prilikom sklapanja novog ugovora.

Liste čekanja kao presudan kriterij

Uputa uvodi jasnu poveznicu između prava zdravstvenih radnika na dodatni rad i odgovornosti zdravstvenog sustava prema pacijentima. Ako je vrijeme čekanja u pojedinoj djelatnosti do 30 dana, dopunski rad može se odobriti svim zdravstvenim radnicima. Kod čekanja od 31 do 60 dana suglasnost može dobiti najviše 75 posto radnika, od 61 do 90 dana najviše 50 posto, a od 91 do 120 dana tek 25 posto. U djelatnostima u kojima se na pregled ili zahvat čeka dulje od 120 dana dopunski rad neće se odobravati nijednom zdravstvenom radniku.

Odobrenja će se i dalje izdavati isključivo na razdoblje od jedne godine, uz obvezan ugovor koji mora sadržavati točan opis poslova, radno vrijeme dopunskog rada i satnicu. Satnica ne smije biti niža od bruto satnice prosječne plaće koju je zdravstveni radnik ostvario kod matičnog poslodavca u posljednjih šest mjeseci.

Radni učinak bez kompromisa

Poseban naglasak stavljen je na ocjenjivanje radnog učinka. Izvršenje dijagnostičko-terapijskih postupaka promatra se u razdoblju od posljednjih 12 mjeseci, a učinak ispod prosjeka automatski znači neispunjavanje uvjeta za izdavanje dopusnice. Ako se za dopunski rad prijavi veći broj radnika nego što je dopušteno prema utvrđenim pragovima, prednost će imati oni s većim radnim izvršenjem.

Pri odlučivanju će se uzimati u obzir i evidencija radnog vremena, poštivanje organizacije rada, redovito sudjelovanje u trajnom stručnom usavršavanju te nepostojanje pravomoćnih kaznenih, prekršajnih ili disciplinskih odluka vezanih uz profesionalni rad.

Odgovornost na ravnateljima

Predstojnici i pročelnici klinika i zavoda moći će dobiti odobrenje za dopunski rad samo ako to ne narušava organizaciju rada i ne dovodi do neprihvatljivo dugih lista čekanja. Ravnatelji zdravstvenih ustanova odgovorni su za provedbu upute te su obvezni revidirati već izdana odobrenja u ustanovama s organizacijskim problemima ili dugim listama čekanja i o tome izvijestiti ministricu.

„Ovom uputom uvodimo red, mjerljivost i odgovornost u sustav dopunskog rada, uz jasnu poruku da interes pacijenata i dostupnost zdravstvene zaštite imaju apsolutni prioritet“, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.