SADA ČITATE
'Nešto ili netko je u promatranom području. Dok se ne utvrdi tko je ispalio raketu ili što je na fotografijama, besmisleno je prekidati potragu'
          OBJAVA: 14.10.2019, 10:39h   •   IZMJENA: 14.10.2019, 10:39h   komentara   •     ISPIŠI

Pomorski stručnjak o havariji u Atlantiku

'Nešto ili netko je u promatranom području. Dok se ne utvrdi tko je ispalio raketu ili što je na fotografijama, besmisleno je prekidati potragu'


PIŠE ŠibenikIN
14.10.2019, 10:39h

Pero Vidan, dekan Pomorskog fakulteta, od 2014. do 2018. član hrvatske delegcije Maritime Safety Comittee (MSC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, stručnjak za nautiku, kapetan duge plovidbe te redoviti profesor koji je na splitskom Pomorskom fakultetu predavao Sigurnost na moru i Organizaciju rada i upravljanje na brodu, s kolegama sa Slobodne Dalmacije razgovarao je o havariji broda Buorbon Rhode u kojoj je nestao šibenski kapetan Dino Miškić.

 

 

 

Za početak, što kao stručnjak za nautiku mislite o cijeloj ovoj situaciji?

More jest opasno i nezgode se događaju. One, istina, nisu tako česte kao u cestovnom prometu, ali kad se dogode imaju jak odjek jer je brod prometno sredstvo kojeg opslužuje posada, a ne jedan čovjek. Uzroka nezgoda i pogibelji može biti više. Kad se dogodi nezgoda na moru, prema Konvenciji o traganju i i spašavanju na moru (Search and Rescue Convention-SAR) svaki bord u blizini mora pristupiti traganju i spašavanju ljudskih života na moru.

Izuzeci su rijetki, recimo ukoliko bi se spašavanjem ugrozio vlastiti brod i posada broda koja ulazi u operaciju traganja i spašavanja, ukoliko je riječ o spašavanju vojnog broda koji može tražiti da bude spašen od broda svoje zastave ili mornarice i sl. Spašavanju se mora pristupiti čak i ukoliko zapovjednik broda koji je u pogibelji ne želi biti spašavan-propisuje konvencija SAR. Dakle, nedvojbeno je da će svaki brod u blizini koji bude pozvan u traganje i spašavanje prihvatiti svoju obvezu u traganju i spašavanju, u protivnom zapovjednik i odgovorne osobe mogu biti i krivično optuženi.

Akcija traganja od strane otočnoga francuskog posjeda Martiniqua je zaista bila opsežna po broju uključenih brodova trgovačke mornarice, ali i obalnih straža država Francuske i SAD.

Sreća u nesreći je što se pogibelj dogodila u području kojeg kontrolira Francuska, potpisnica SAR konvencije. Naime, iako je na brodu spašavanje obvezno, što nalaže Konvencija o traganju i spašavanju, ovu konvenciju je ratificiralo relativno malen broj država jer države koje su je ratificirale moraju ustrojiti službu za traganje i spašavanje. Dakle, riječ je o konvenciji koja je “skupa” za države. Da se nezgoda dogodila u morskom području malene siromašne državice koja nije potpisnica SAR konvencije, traganje i spašavanje ne bi bilo izvedeno ni dijelom od ove akcije traganja i spašavanja koja je poduzeta.

Što mislite o tijeku potrage, bi li vi nešto drugačije napravili?
U ovom slučaju ima puno nerasvijetljenih stvari. Nepoznato je kako je Bourbon Rhode mogao proći klasu jednog ozbiljnog klasifikacijskog društva kakvo je Bureau Veritasa, klasifikacijskog društva koje je član “Međunarodnog udruženja klasifikacijskih društava” (International Association of Classification Societies-IACS)?

IACS je ugledno društvo izabranih klasifikacijskih društava, a Buero Veritas ugledno klasifikacijsko društvo sa tradicijom koje ima sistematske i detaljne preglede. Ukoliko su istinite fotografije koje su procurile u javnost o stanju broda, upitne su svjedodžbe klase koje je brod imao. Također brod je očito bio podstandardan, a vijao je europsku zastavu Luxembourga. Vijanje ovakve europske ugledne zastave podrazumijeva sustavne preglede i prema Paris Mou (Paris Memorandum of Understanding). Svaka država se boji slabo održavanih brodova pod svojom zastavom jer utvrđene nepravilnosti na brodovima određene zastave gura istu zastavu na “crnu listu”.

Zastava na crnoj listi podrazumijeva preglede svih brodova te zastave u svim lukama potpisnicama Paris Mou, a to znači veću vjerojatnost pronalaska još više nepravilnosti, nepotrebna zaustavljanja brodova odnosno gubitak novca. Svakoj pomorskoj administraciji je crna lista najveća noćna mora. Brod je očito predugo bio na zadacima u Africi i vjerojatno se kontrole broda nisu radile na propisan način.

Nepoznato je i zašto je zapovjednik izabrao rutu koja je na putu uragana (od Zelenortskih otoka do Meksičkog zaljeva)? Nepoznato je i je li imao dovoljno goriva za izbjegavati uragan i proći Atlantik? Ono što je poznato jest da ga je pogon izdao, a ovako malen brod bez pogona u uraganu jest lagan kao sipina kost.

Što bi se još moglo poduzeti kako bi se pronašli nestali pomorci?

Iako je javnost nezadovoljna, inicijativa obitelji pomoraca i pomoraca kolega je urodila plodom. Uistinu sam ponosan na svoje kolege pomorce što su poduzeli inicijativu kako bi se pomorci spasili i kako bi potraga bila detaljna. Vjerujem da bi bez ovakve inicijative, potraga bila puno skromnija.

Traganje se prekida u trenutku kada postoji opravdana sumnja kako ljudi ili pomorci neće biti pronađeni kako se ne bi trošili resursi. Trenutna situacija na promatranom području s meteorološkog i oceanskog gledišta je povoljna. Vrijeme je mirno, temperatura mora nije preniska, odnosno ne bi trebalo doći do pothlađivanja ukoliko su pomorci u splavi.

Bilo je nekoliko uočavanja, prvo rakete potom satelitske snimke. Dakle, nepotrebni prekid traganja jer je očito da na moru postoji netko ili nešto u promatranom području, ali da je trenutno riječ o igri skrivača. Dok se ne utvrdi tko je ispalio raketu ili što je na fotografijama satelita besmisleno je prekidati potragu. Splav sadrži komoru na podu koja se može napuhati, a služi kao termo izolacija. Postoje jake indicije kako su pomorci u splavima, a ne u moru.

Međutim, kako bi uštedjeli na troškovima traganja, Martinique je bio najavio prekid potrage. Troškovi traganja su visoki, a područje ovog otočnog francuskog teritorija opasno za plovidbu, odnosno područje gdje su SAR operacije česte. Na žalost, pomorci su samo broj, ni prvi ni zadnji unesrećeni na moru. Martinique smatra da je odradio svoju obvezu i povlači se.

Za pohvaliti je diplomaciju Republike Hrvatske što je dala inicijativu da se traganje nastavi uz participaciju troškova. Dakako, u priču se uključila Francuska, razvijena država koja ima jaku mornaricu i vjerojatno neće uzeti novce Ukrajini i Hrvatskoj jer Francuska drži do pomorskog ugleda. Uključeni su sateliti Europske agencije za pomorsku sigurnost (European Maritime Safety Agency-EMSA). Uključena je potraga i američkog Coast Guarda (USCG)...

Pogodak bi bio kad bi se uključila i vojska SAD jer su njihovi sateliti za motrenje daleko kvalitetniji, a računala za obradu puno brža i učinkovitija. Međutim, uporaba ovakve opreme je skupa, a ista služi za drugu namjenu i vojska koja je ima, ne voli ju davati na uporabu za ovakve situacije. Stoga se ne treba čuditi ukoliko SAD odbije inicijativu Ministarstva vanjskih poslova RH. Dakle, zaista se uradilo mnogo. Ne pamtim da je ijedna akcija traganja uključila ovoliko brodova, ljudstva, organizacija i da joj se dala ovakva medijska pažnja. Zaista pohvalno. Ovo nije samo za pohvaliti vlade RH i Ukrajine već i medije, pomorce i prijatelje. Ova gesta zaista mnogo znači pomorcima i njihovim obiteljima kako njihove diplomacije rade na njihovoj sigurnosti i čuvanju njihovih života i kad su daleko u svijetu.

I do sada su pomorci imali nezgode na morima, ali nikad s ovakvim uključivanjem diplomacije i državnih čelnika. Nadam se da će se nakon ovoga slučaja stvari promijeniti na bolje, odnosno da će države biti više involvirane u živote i zaštitu svojih pomoraca.

 Cijeli članak pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK