Državni zavod za mjeriteljstvo predložio je manje sigurnosne razlike kod mjerenja brzine. Za dio vozača to bi moglo značiti ulazak u viši kazneni razred i osjetno veće novčane kazne.
Hrvatskim vozačima kamere za brzinu uskoro bi mogle znatno manje praštati. Državni zavod za mjeriteljstvo predložio je novi pravilnik kojim bi se smanjila sigurnosna razlika, odnosno iznos koji se oduzima od brzine izmjerene kamerom ili drugim uređajem.
Prijedlog je na javnom savjetovanju do 19. listopada i još nije na snazi. DZM promjenu obrazlaže razvojem tehnologije i većom preciznošću uređaja za mjerenje brzine, kako piše Index.
Od 10 na pet kilometara
Prema važećim pravilima, kod izmjerene brzine do 50 km/h oduzimaju se tri kilometra na sat. Za brzine od 51 do 100 km/h odbija se 10 km/h, dok se iznad 100 km/h oduzima 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na veću vrijednost.
Po novom prijedlogu, kod stacionarnog mjerenja, odnosno fiksnih kamera i uređaja koji mjere iz nepomične točke, do 50 km/h i dalje bi se odbijala tri kilometra na sat. No između 51 i 100 km/h sigurnosna razlika pala bi s deset na samo pet kilometara na sat.
Od 101 do 120 km/h odbijalo bi se šest kilometara, od 121 do 140 km/h sedam, a od 141 do 160 km/h osam kilometara na sat. Za još veće brzine odbitak bi se postupno povećavao.
86 km/h u naselju moglo bi skupo stajati
Razlika se dobro vidi na primjeru ceste u naselju na kojoj je ograničenje 50 km/h. Ako kamera danas izmjeri 60 km/h, oduzima se 10 km/h te se za utvrđivanje prekršaja računa brzina od 50 km/h. Prema prijedlogu, oduzelo bi se pet kilometara pa bi mjerodavna brzina bila 55 km/h. Za prekoračenje do 10 km/h u naselju propisana je kazna od 30 eura.
Još je veća razlika kada kamera izmjeri 86 km/h. Po sadašnjem pravilu odbija se 10 km/h, ostaje 76 km/h i prekoračenje od 26 km/h, za koje je propisana kazna od 130 eura.
Prema predloženim pravilima odbilo bi se pet kilometara, pa bi mjerodavna brzina bila 81 km/h. To je 31 km/h iznad ograničenja, što ulazi u kazneni razred od 390 do 920 eura. Ista izmjerena brzina tako bi mogla značiti najmanje trostruko veću kaznu.
Posebna pravila za presretače
Promjene bi se osjetile i pri većim brzinama. Ako kamera danas izmjeri 156 km/h, oduzima se 10 posto, odnosno 15,6 km/h, što se zaokružuje na 16 km/h. Za utvrđivanje prekršaja ostaje 140 km/h.
Po prijedlogu bi se kod stacionarnog mjerenja za brzinu od 156 km/h odbilo osam kilometara, pa bi mjerodavna brzina bila 148 km/h. Na autocesti s ograničenjem od 130 km/h to bi bilo prekoračenje od 18 km/h, za koje je izvan naselja propisana kazna od 60 eura.
Nacrt pravilnika detaljnije razlikuje sigurnosnu razliku prema načinu mjerenja. Uređaji ugrađeni u vozilo u pokretu imali bi nešto veće odbitke od stacionarnih kamera, dok su za presretače predviđena posebna pravila.
Kod mjerenja praćenjem vozila sigurnosna bi razlika ovisila o duljini dionice: 10 km/h za praćenje od 200 do 500 metara, osam kilometara od 501 do 1.000 metara te šest kilometara na sat za dionice dulje od kilometra.
Prijedlog donosi i novu kategoriju uređaja koji brzinu određuju obradom fotografije ili videosnimke, bez radarskog ili laserskog zračenja. Mijenjali bi se i zahtjevi za softver, samoprovjeru uređaja te dokumentiranje prekršaja.
Do eventualnog donošenja novog pravilnika vrijede postojeće sigurnosne razlike iz pravilnika iz 2020. godine.
