Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Štedite li?
Od plaće do plaće: Svaki treći Hrvat kraj mjeseca dočekuje u minusu, nešto više redovito štedi
Unatoč rastu troškova života i financijskim izazovima, više od trećine građana Hrvatske uspijeva redovito štedjeti. Istodobno, gotovo svaki treći stanovnik kraj mjeseca dočekuje u minusu, pokazalo je veliko istraživanje tvrtke Alma Career Croatia provedeno među više od 11 tisuća ispitanika.
Prema rezultatima istraživanja, 38 posto građana sustavno odvaja novac za štednju. Najčešći mjesečni iznos koji uspiju staviti sa strane je 200 eura, što je odgovor gotovo trećine ispitanika. Četvrtina građana mjesečno uštedi oko 100 eura, dok 22 posto uspije izdvojiti oko 500 eura. Njih 11 posto štedi i više od 1.000 eura mjesečno.
Kada je riječ o načinu štednje, najviše građana koristi ugovorenu štednju, njih 45 posto. Ipak, tradicionalne navike i dalje su snažno prisutne pa čak 39 posto štediša novac drži kod kuće, izvan bankarskog sustava. Dio građana odlučuje se i na ulaganja – petina ispitanika koristi investicijske fondove, dok 17 posto ulaže kroz dobrovoljni mirovinski stup.
Najčešće štede za nepredviđene situacije
Glavni motiv za štednju je financijska sigurnost. Čak 68 posto građana koji štede novac odvaja za nepredviđene troškove poput bolesti, kvara automobila ili zamjene kućanskih uređaja.
Za veće životne investicije, poput kupnje ili renovacije stana te nabave automobila, štedi 38 posto ispitanika. Za mirovinu novac odvaja gotovo četvrtina građana.
Osim za sigurnost, dio građana štedi i za osobne želje. Tako 27 posto ispitanika novac čuva za putovanja, a isti udio za kupnju stvari koje si žele priuštiti. Njih 16 posto štedi bez konkretnog cilja, jednostavno kako bi imali financijsku rezervu.
Svaki treći građanin kraj mjeseca dočekuje u minusu
Iako je broj štediša veći od broja onih koji ulaze u minus, istraživanje pokazuje da financijska situacija mnogih građana ostaje izazovna. Čak 32 posto ispitanika priznaje da razdoblje prije isplate plaće dočekuje s negativnim stanjem na računu.
Takva je situacija češća među ženama, gdje u minus ulazi 36 posto ispitanica, dok je među muškarcima taj udio 24 posto. U minusu se češće nalaze i osobe zrelije životne dobi nego mlađi građani.
Istraživanje je pokazalo i koliko bi građani mogli izdržati bez redovitih prihoda. Više od četvrtine ispitanika, njih 27 posto, navodi da bi zahvaljujući ušteđevini moglo pokrivati osnovne životne troškove do šest mjeseci. Dodatnih 17 posto moglo bi izdržati oko dva mjeseca, a 22 posto tek mjesec dana.
S druge strane, zabrinjava podatak da je gotovo trećina građana na rubu financijske održivosti. Njih 18 posto tvrdi da ni sadašnji prihodi nisu dovoljni za normalan život, dok bi 16 posto u slučaju gubitka primanja odmah ostalo bez mogućnosti podmirivanja troškova hrane i režija.
Rezultati istraživanja pokazuju kako građani Hrvatske sve više prepoznaju važnost štednje, no istodobno velik broj njih i dalje živi pod značajnim financijskim pritiskom.