U Donjem Maclju u subotu je održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i preuzeti iz grobnica na području Republike Slovenije, a nazočio im je i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
U Donjem Maclju u subotu je održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i preuzeti iz grobnica na području Republike Slovenije, a nazočio im je i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Posmrtni ostaci žrtava ekshumirani su iz četiri masovne grobnice u Sloveniji Trebče, gdje je pronađeno 10 žrtava, Podstenice/Rugarski klanci, gdje su pronađene 22 žrtve, Košnica pri Celju, gdje je pronađeno 307 žrtava i Cerklje ob Krki, gdje je pronađena 161 žrtva. Na kostima su utvrđeni brojni tragovi nasilne smrti, među kojima višestruki prijelomi, tragovi udaraca tupim predmetima te prostrijelne i strijelne ozljede, a riječ je o 500 mladih muškaraca, među kojima je bilo i maloljetnika, javlja HRT.
Komemoracija je održana kod Spomen-crkve Muke Isusove, uoči obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Nakon svete mise zadušnice održani su sprovodni obredi uz blagoslov lijesova i molitvu. U znak pijeteta prema stradalima položeni su vijenci te zapaljene svijeće.
- Moj tata je bio u koloni iz Zagreba, ali se s grupom komandosa iz Krapine izdvojio iz te kolone. Kako je prijeko brijega doma, slušao je kako su tu stalno pucali po noći. Koliko nisu tu uspjeli smaknuti, one koji su prešli u Sloveniju, tamo su ih pričekali, rekao je Stjepan Galinec iz Bednje.
- Došao sam danas, inače sam bivši politički zatvorenik jer smo 1965. godine bacali letke po Zagrebu i dobio sam 5 godina zatvora. Tri smo godine trebali odležati u zatvoru, ali tu sam više zbog svog ujaka, mladića od 19 godina, koji je nestao 1945. godine. Mobiliziran 1944. godine. Iz Otočca su ih otpremili prema Vinodolu, a gdje su ih pobili ne zna se, govori Toma Burić iz Otočca.
- Ja uvijek kada dođem u Macelj, a često sam ovdje i u Jazovki, prisustvujem jednom velikom čudu hrvatskog naroda, Čudim se kako još uvijek hrvatski narod opstaje nakon toliko žrtava, nakon toliko ljudi koji su nestali u poraću. Koliko bi potomstva bilo i zašto smo mi kao narod u jednom zgrčenom stanju, ali još uvijek postojimo, kazao je Mirko Ivanjek, Udruga "Macelj 1945.".
Ministar Medved podsjetio je kako završetak Drugog svjetskog rata za tisuće hrvatskih vojnika i civila nije značio mir, već početak Križnog puta. Zarobljenici su prolazili kroz Sloveniju i Hrvatsku, a brojna su stratišta postale šume, rudarska okna, rovovi i jame. Naglasio je da su obitelji desetljećima bile prisiljene šutjeti, no da tragovi tih stradanja ponovno izlaze na vidjelo te da se istina nalazi u posmrtnim ostacima.
- Danas prekidamo čekanje koje je trajalo 81 godinu. Pravo na grob je ljudsko pravo, a pravo obitelji naroda da znaju gdje počivaju njihovi mrtvi je civilizacijska obveza svake uređene države, poručio je.
Podsjetio je kako je upravo zato Ministarstvo hrvatskih branitelja posljednjih godina sustavno nastavilo istraživanja i pronalazak masovnih i pojedinačnih grobnica. Od 2016. provedeno je 635 terenskih izvida i istraženo 96 lokacija i pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 2300 žrtava. Među istraženim lokacijama su Jazovka, Gračani, Gospić, Brdovec, Tuškanac, Macelj, Senj, Garešnica, Sveta Nedelja, Novi Marof i druge.
Naglasio je da potraga nije ograničena državnim granicama te je zahvalio Republici Sloveniji na suradnji koja je omogućila povratak 500 hrvatskih žrtava u domovinu.Granica ih je razdvojila od smrti.
- Macelj ih danas ponovno povezuje. Ubili su ih, a zatim pokušali izbrisati trag da su ikad postojali. Danas svjedočimo da nisu uspjeli, pronašli smo ih i vratili u Hrvatsku, istaknuo je Medved.
Naglasio i da se o zločinima totalitarnih režima treba govoriti na temelju činjenica, bez straha i bez umanjivanja bilo kojeg zločina. Posebno se osvrnuo na poratne komunističke likvidacije i potrebu da se o njima govori otvoreno.
- Ne činimo to da bismo ponovno otvarali stare podjele, činimo to da zato da bismo zatvorili otvorene rane istinom, poručio je.
Podsjetio je kako je na području Hrvatske i Slovenije još postoje brojne lokacije masovnih grobnica te da će se njihovo istraživanje nastaviti. Istaknuo je i da potraga za 1725 osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Vladinog povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina nakon Drugoga svjetskog rata Ivan Penava u subotu je na komemoraciji u Donjem Maclju poručio da će se nastaviti sustavno istraživati sudbine žrtava i otkrivati istina.
Penava je istaknuo kako je riječ o važnom koraku u nastojanju da se pronađu i dostojno pokopaju žrtve poraća, 'nakon što su komunističke postrojbe vođene i po nalogu Josipa Broza Tita vršile masakr', a posebno je zahvalio na suradnji koja je omogućila da posmrtni ostaci 500 ljudi budu preuzeti iz Slovenije i vraćeni na hrvatski teritorij.
- Ovdje danas na ovom mjestu u posebno emotivnom trenutku je 500 ljudi, nečijih sinova, muževa, očeva koji su skončali, nažalost, uglavnom bez odjeće, ruku vezanih žicom, ubijeni tupim predmetima, hladnim oružjem, prostrijelim ranama, čistim likvidacijama, nakon toga bačeni u jame po Sloveniji, rekao je Penava.
Govoreći o okolnostima stradanja, Penava je naglasio da se slične masovne grobnice nalaze na brojnim lokacijama u Hrvatskoj i Sloveniji te da pred državom i društvom još uvijek stoji velik posao. Dodao je kako su žrtve u Maclju konačno dobile dostojanstven ukop, ispraćene s hrvatskom šahovnicom, križem i hrvatskim pleterom.
To su nekakvi simboli koji nas vežu i s kojima smo ove ljude ispratili na vječni počinak, isti simboli zbog kojih su vjerojatno bili osuđeni na smrti i na kraju likvidirani, kazao je.
Penava je poručio da će se nastaviti istraživati sudbine ljudi koji su ubijeni nakon Drugoga svjetskog rata te da se zločini svih totalitarnih režima moraju jednako osuđivati. Naglasio je da zločin jednog režima ne može biti opravdanje ili umanjenje zločina drugoga.
Odgovarajući na pitanje o daljnjim aktivnostima države na pronalasku žrtava, Penava je rekao da se u tom procesu surađuje s udrugama, pojedincima, Crkvom, znanstvenim institucijama i drugim državama.
Dokumenti su netom pred dolazak demokracije mahom prikrivani, uništavani, prisvajani. I sada je na nama slagati poput mozaika zapravo ono što se dogodilo. Ne na pojedincu, ne na jednoj ustanovi, znači svima nama kao društvu, rekao je Penava. Iako je riječ o dugotrajnom i zahtjevnom procesu, smatra da današnji ukop pokazuje kako se sustavnim radom mogu ostvariti konkretni rezultati.
Svetu misu zadušnicu i posljednji ispraćaj predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, monsinjor Jure Bogdan, koji je u propovijedi kazao kako suhe kosti naših sunarodnjaka i drugih ljudi polagano i nezaustavljivo 'izranjaju iz podzemlja, izlaze na vidjelo, nijemo progovaraju, postavljaju pitanja, traže odgovore'. Rekao je kako raduje činjenica da i ti ljudi konačno imaju pravo na grob, molitveni spomen i svoje ljudsko dostojanstvo.
- Desetljećima nisu imali groba nad kojim bi netko zastao, zapalio svijeću, izgovorio molitvu. Zatočeni, izmučeni, umoreni bez suda samo zato što su drugačije mislili i željeli, bačeni su jame i vrtače te skriveni i zatrpani u rovovima kao najopasniji otpad o kojemu nitko ništa ne smije znati, istaknuo je. Jedini totalitarni sustav koji je to ozbiljno pokušao bio je ujedno i najambiciozniji i najkrvaviji, dodao je.
- Kad vlast uspije terorom spriječiti svaku raspravu, zavarava se da je uspjela potisnuti pojedinačna sjećanja kojima je ipak najmanja mogućnost dovoljna da oblikuje kolektivnu svijest, istaknuo je dodavši kako se duhovi prošlosti na kraju ipak dovuku iz špilja, jama i rovova da se s njima suoči sadašnjica.
- Današnjim ukopom ovim pokojnicima vraćamo ono što im pripada. Više nisu skrivene i zaboravljene kosti, nego pokojni ljudi, osobe za koje se moli na konkretnom mjestu i kojima se iskazuje pijetet, poručio je monsinjor Bogdan.
Tim činom Republika Hrvatska odala je počast žrtvama i osigurala im dostojan pokop na hrvatskom tlu, nastavljajući rad na pronalasku, ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka hrvatskih žrtava stradalih tijekom Drugog svjetskog rata i poraća. Nakon današnjeg ukopa Macelj je mjesto počinka 1747 žrtava i trajno svjedočanstvo jednog od najtežih razdoblja hrvatske povijesti, javlja HRT.
